Nakon povlačenja zapadnih snaga iz Afganistana u augustu prošle godine, talibanski režim je preuzeo vlast, ali nije dobio međunarodno priznanje. Afganistanci sada pribjegavaju očajničkim mjerama kako bi se prehranili dok se humanitarci bore da stignu do njih.

Ovo je dio svijeta za koji Ujedinjene nacije sada kažu da brzo postaje centar najgore humanitarne katastrofe na svijetu. Afganistan je bio siromašan i u teškoćama prije haotičnog povlačenja stranih trupa, no sada, s talibanima na vlasti i ostatkom svijeta koji još uvijek službeno ne priznaje legitimitet ove vlade, afganistanski narod je taj koji mora pribjeći ekstremnijim mjerama da bi preživio.

Očaj u zajednicama

U prvih nekoliko dana u Heratu, ekipa Sky News-a je srela čitave porodice koje su prodale bubrege da bi se prehranile. U jednom slučaju, tri brata i dvije sestre rekli su da su prodali svoje organe za oko 1.150 funti po komadu kako bi kupili hranu za ostatak porodice. Česti su i slučajevi majki koje tuguju za svojom djecom koja su umrla od gladi. Postoje novi izvještaji iz ove zemlje koji pokazuju da sve više roditelja pribjegava prodaji vlatite djece.

25-godišnja majka iz Herata reporterki Sky News-a je rekla: “Prije otprilike šest mjeseci, moj trogodišnji sin je umro od gladi. Ne mogu vidjeti da svi izgube život… barem će ih tako neko drugi nahraniti .” Sve što im je sada preostalo za prodaju bilo je jedno od osmoro djece – pa su razmišljali o nezamislivom.

Mnogi kupci bubrega preko granice

Otkako su talibani došli na vlast, došlo je do suzbijanja transplantacije bubrega, ali najnoviji izvještaji pokazuju da je to upravo dovelo do dublje podzemne trgovine. U gradu se obavljaju tajne operacije, jedan organ košta samo 1.150 funti ili 1.500 dolara za žene u poređenju sa ranijim isplatama od 1.500 funti ili 2.000 dolara za muškarce . Obraćajući se novinarima u ranije ove sedmice, ministrica vanjskih poslova Liz Truss rekla je da su izvještaji o ljudima koji prodaju svoje organe da bi platili hranu “izuzetno, izuzetno zabrinjavajući”.

Afganistan ponovo tema sjednice UN-a

Ovo je Afganistan nakon povlačenja stranih trupa. Ovo je zemlja u kojoj su koalicijske snage provele 20 godina, trošeći milijarde dolara da bi je “obnovile”. U međuvremenu, Ujedinjeni narodi traže rekordnih 5 milijardi dolara (3,7 milijardi funti) pomoći za Afganistan ove godine kako bi pomogli u zaštiti budućnosti zemlje nakon preuzimanja vlasti od strane talibana.

Apel uključuje samo 4,4 milijarde dolara (3,3 milijarde funti) humanitarne pomoći, što iznosi skoro četvrtinu avganistanskog BDP-a i trostruko je više od brojke koju je primio 2021. Traži se dodatnih 623 miliona dolara (458 miliona funti) za podršku izbeglicama.

Talibani kažu da je sve izmišljen ‘mit’

Talibani kažu da je sve ovo zapadni mit, koji su izmislili zli, nepošteni zapadni mediji kako bi ih diskreditirali. Kažu i da se sve djevojke u zemlji školuju, da su škole i univerziteti otvoreni i da ne hvataju aktivistkinje niti provode osvete protiv onih koji su radili sa stranim trupama koje su ovdje bile stacionirane dvije decenije.

No, reporteri i izvještaji humanitarnih organizacija kažu da talibani imaju “alternativne činjenice” u odnosu na ono što mnogi drugi proživljavaju na terenu u Afganistanu.
Međunarodna zajednica je uvela sankcije mnogim pripadnicima talibana i Afganistancima koji su bili na vlasti, a imovina vrijedna milijarde dolara je zamrznuta na računima u inozemstvu, uglavnom američkim. Nedostatak svjetske prepoznatljivosti talibanske vlade značio je da je zemlja koja je prije gotovo u potpunosti ovisila o stranoj pomoći doživjela da je gotovo presušila.
A poštovanje ženskih prava je više puta navedeno od strane globalnih donatora kao uslov za obnavljanje te pomoći. Dilema za međunarodnu zajednicu je i dalje pokušaj izbalansiranog pritiska koji se vrši na talibane da poštuju ljudska prava, naspram očigledne i produbljujuće patnje afganistanskog naroda.

Pogledajte Specijal N1 o katastrofi u Afganistanu

Šta slijedi za Afganistan? Da li ova zemlja postaje centar najveće globalne humanitarne katastrofe?

U specijalnoj emisiji govore: Fatimah Hossaini, afganistanska umjetnica i novinarka, sada izbjeglica s adresom u Francuskoji Emir Hadžić, američki veteran s nekoliko tura u Afganistanu, policajac i aktivista za ljudska prava.