Od Općih izbora 2010. do ovogodišnjih Općih izbora, tek pojedine stranke imale su kontinuiran broj glasova, i zadržale su otprilike sličan broj glasova kada govorimo o izborima za Parlamentarnu skupštinu BiH, s mandatom više ili manje. No, mnoge su u međuvremenu doživjele krah, te čak pale ispod cenzusa od tri posto.

U 2010. najviše glasova u Federacijji BiH za Parlamentarnu skupštinu BiH, osvojio je SDP, 266.023, s tada Zlatkom Lagumdžijom na čelu. No, četverogodišnja vlast im nije donijela i pobjedu na narednim izborima, šta više, SDP je bio vjerovatno jedan od najvećih gubitnika Općih izbora 2014. godine. Osvojili su na državnom nivou tek 92.906, što je za čak 173.000 glasova manje. Uslijedile su tektonske promjene u ovoj Stranci, koja se do danas nije oporavila od tog poraza. Na Općim izborima 2018. popravili su rezultat za nekih 50.000 glasova više, ukupno 140.782. A prema još nepotpunim podacima na ovim izborima imaju nešto više od sto hiljada glasova (115.342), što je daleko od slavne 2010. godine.

Pad SBB-a, rast NiP-a, propast Mirsada Kukića

Još jedna, bar do sada parlamentarna stranka koja je značajno tokom godina podbacila u rezultatu na državnom nivou je SBB. Naime, 2010. godine osvojili su 124114. Nastavili su rasti, te su četiri godine nakon dobili povjerenje dodatnih dvadesetak hiljada građana i osvojili nešto više od 140.000 glasova. No, uslijedio je dramatičan pad 2018. Broj glasova SBB-a za Parlamentarnu skupštinu BiH, na Općim izborima te godine se faktički prepolovio, i konačni zbir bio je 67.599. Danas, kako stvari stoje, SBB je ispod cenzusa, i više nije parlamentarna na državnom nivou, s još nepotpunim podacima dobili su povjerenje tek nešto više od 20.000 birača.

Od 2010. do danas Stranka za BiH postepeno je gubila glasove, odnosno povjerenje građana. Sa 74.004 glasova na Općim izborima 2010. godine, pali su ispod cenzusa u svim narednim izbornim procesima, došavši 2018. godine na tek ni 18.000 glasova za Parlament BiH. Danas, nakon smjene rukovodstva, bilježe blagi rast I shodno nepotpunim rezultatima blizu su 24.000 glasova, ali i dalje ispod cenzusa.

U međuvremenu, kada govorimo o Federaciji BiH, nakon Općih izbora 2010. Željko Komšić, koji je napustio SDP osniva svoju stranku, Demokratska fronta i odvlači značajan broj glasova na Općim izborima 2014. godine. Nova stranka bila je iznenađenje, s osvojenih čak 150.767 glasova na državnom nivo, što je više nego njegova bivša SDP. Nešto lošiji rezultat, no ne i dramatičan pad, DF bilježi na Općim izborima 2018. godine sa osvojenih 96.174 glasova, a na ovim izborima, prema nepotupnim podacima (87436), otptilike su zadržali poziciju koju su imali prije četiri godine.

PDA koju je napravio bivši SDA-ovac Mirsad Kukić na izborima 2018. u Parlamentarnoj skuštini dobila je povjerenje blizu 40 hiljada građana, no na ovim izborima, bar prema dosadašnjim podacima za Parlamentarnu skupštinu BiH, drastičan pad na oko 14.000 glasova. Dok s druge stranke, Narod i pravda koju je također osnovao bivši SDA-ovac, Elmedin Konaković, na prošlim izborima (2018.) nije prešla cenzus, no na ovim, prema aktuelnim podacima, ima šansu za čak tri mandata, sa do sada prebrojanih i osvojenih više od 70.000 glasova.

SDS nastavio sa lošim rezultatima

Kada je riječ o Republici Srpskoj, od 2010. do danas u padu je i SDS, s izuzetkom Općih izbora 2014. godine. 2010. dobili su povjerenje 137.844 glasača u tom entitetu, a četiri godine nakon (2014.) čak 211.562. No, taj rezultat već osam godina ne mogu da ponove, uprkos tome što su bili i dio vlasti, pa opozicija te u više navrata mijenjali predsjednika Stranke. Na izborima 2018. pali su na 162.414 glasova, a danas još i manje 104.752, mada svi glasovi nisu prebrojani.

U međuvremenu, rastao je PDP. Sa nekih 40.000 glasova na Općim izborima 2010. pa do skoro 70.000 glasova na Općim izborima 2022. godine.

DNS od tek nešto više od 28 hiljada glasova 2010. godine, na Općim izborima 2018. osvaja gotovo 69.000 glasova za Parlament BiH. No, na ovim izborima su doživjeli dramatičan pad. Prema nepotpunim podacima, DNS nije dosegao ni 20.000 glasova za najviše zakonodavno tijelo u državi. U Parlament BiH pak ulazi nakon prvog pokušaja “Za pravdu i red Nebojše Vukanovića” sa više od 30 hiljada osvojenih glasova.

Sigurni nacionalisti

I dok su jedni u padu, drugi pak rastu, oni koji nikada “ne podbace” su SDA, SNSD, i okupljeni oko HDZ-a. Stranka demokratske akcije je 2010. godine imala i najmanji broj glasova za Parlamentarnu skupštinu BiH u odnosu na nekoliko posljednih izbornih procesa, i to zbog tadašnjeg uspjeha SDP-a, koji se, podsjećamo više nije ponovio. SDA je I tada bila pak druga stranka u Federaciji s osvojenih 197.922 glasova. Četiri godine kasnije, SDA dobija povjerenje dodatnih čak stotinu hiljada građana, te osvaja 274.057 glasova. Sličan rezultat zadržali su i na Općim izborima 2018. godine, te osvojili 252.058 glasova. A situacija je i shodno nepotpunim rezultatima ovih izbora također u okvirima uobičajenog, jer SDA je prešla dvjesto hiljada glasova za Parlamentarnu skupštinu BiH.

HDZ BiH i kasnije koalicija okupljena oko ove stranke, drže od 2010. godine do danas također sličan broj glasova. Prosjek oko 130 hiljada glasova za PSBiH, desetak do 20.000 manje ili više.

Isto je i sa SNSD-om. 269.009 glasova 2010. godine, potom 249.182 glasova na Općim izborima 2014. Blago jačaju 2018. sa 260.930 osvojenih glasova, na koncu, prema još nepotpunim rezultatima izbora, osvojili su oko 240 hiljada glasova.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad