Sjećanje na dr. Solakovića
Kako je govorio dr. Emir Solaković: Stres nas razara, a mi saburamo dok nas ne uništi
Profesor dr. Emir Solaković, jedan od najpoznatijih hirurga u Bosni i Hercegovini, preminuo je jutros u 71. godini života. Bio je rado viđen gost na N1 televiziji, gdje je na sebi svojstven, neposredan i slikovit način govorio o zdravlju, stresu, svakodnevici i savremenim izazovima koji razaraju organizam iznutra.
„Naši preci su imali stres kad bi pred njima stao vuk, medvjed, neprijatelj. Tad bi tijelo lučilo adrenalin, kortizol, spremalo se za borbu ili bijeg. Danas? Ti gledaš televiziju, slušaš političare, čitaš portale – i tvoje tijelo radi isto! Digne se pritisak, nadbubrežne žlijezde luče kortizol, spreman si za rat. Ali nemaš protiv koga. Ne možeš šefa udaviti, ne možeš političara dohvatiti. I onda šta? Kortizol ostaje u krvi, pritisak raste, tijelo puca iznutra“, riječi su Solakovića.
Govorio je da je “saburanje” u našem društvu – opasno po život.
„Kod nas je navika da saburamo. Trpimo. Gutamo. A kortizol radi svoje. Ljudi saburaju, saburaju — pa ujutro infarkt. Zato što stres nisu izbacili napolje. Ne možeš stres izbaciti ležeći, saburajući. Moraš ga izbaciti kretanjem, aktivnošću, radom, šetnjom“, navodio je on.
Za njega je stres bio tihi ubica, koji se mora savladati djelovanjem, a ne pasivnošću:
„Kortizol moraš sam izbaciti. Kroz pokret, kroz rad, kroz borbu — ne može ostati u tebi. Jer ako ostane, razboli te. Ne država. Ne političari. Nego ti sam sebe razboliš, jer si dozvolio da to smeće svakodnevno ulazi u tebe.“
Redovno je upozoravao i na najčešće uzroke smrti u savremenom društvu.
„Danas se najviše umire od infarkta i moždanog udara, da ne spominjem karcinom. Toga se morate čuvati. I sve ono što sam govorio — zdrava ishrana itd. — to sve treba, ali morate znati i ko ste iznutra, kakve gene nosite.“
Posebnu pažnju posvećivao je fizičkoj aktivnosti, koju je smatrao temeljem zdravlja:
„Aritmije se najbolje kontrolišu s fizičkom aktivnosti, da srce samo radi, da samo uhvati ritam.“
Govorio je slikovito, blisko ljudima:
„Postoji jedna žlijezda, nadbubrežna žlijezda, i kad ste pod stresom, kortizol skoči i on cijepa krvne sudove. Pa srna dobije infarkt kad vidi vuka.“
Nije se libio govoriti ni o pandemiji koronavirusa, koju je smatrao uzrokom epidemije karcinoma koja se tek nazire:
„Korona nije prirodna. To je napravljeno, bačeno među ljude. Razorila je imunitet. Bolje da su bacili atomsku bombu – jer su ovako ljudima razorili imunološki sistem. I sad imamo epidemiju karcinoma. Ljudi dolaze s rakom, s teškim oboljenjima – ali niko to ne povezuje s koronom. Niko neće javno reći da je to posljedica pandemije“, kazao je Solaković.
Profesor Emir Solaković svojim je riječima ostavljao trag. Govorio je ono što drugi nisu smjeli – i to jasno, stručno, ljudski. Njegovo nasljeđe živi kroz rečenice koje ne blijede, baš kao i poruke koje ostaju da nas opominju i usmjeravaju.
Dženaza će se obaviti u srijedu, 2. jula, u 14:30 sati na gradskom groblju Lav, dok će se tevhid klanjati istog dana i u isto vrijeme u Bakrbabinoj džamiji.
N1 televizija večeras u 20 sati, u znak poštovanja i sjećanja na lik i djelo profesora dr. Emira Solakovića, emitirat će emisiju Pressing iz aprila ove godine, u kojoj je govorio o zdravlju, životu, ljudima i profesiji kojoj je posvetio svoj cijeli radni vijek.
Prof. Solaković je osnovnu i srednju školu te Medicinski fakultet završio u Sarajevu dok je specijalizaciju iz kardiohirurgije završio u Njemačkoj.
Bio je šef Klinike za vaskularnu hirurgiju KCUS-a, a kasnije je u glavnom gradu BiH osnovao vlastitu privatnu bolnicu.
Njegove zasluge pamte se i iz ratnih godina – bio je jedan od osnivača ratne bolnice u opkoljenom Sarajevu 1992. godine.
Autor je brojnih stručnih i naučnih radova, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u inostranstvu, a napisao je i nekoliko knjiga iz oblasti medicine.
Rođen je 1954. godine u Sarajevu, gdje je proveo i veći dio svog profesionalnog i životnog puta.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare