Sarajevo je prije 40. godina bilo domaćin XIV Zimskih olimpijskih igara, i tada su u glavnom gradu Bosne i Hercegovine oboreni mnogi rekordi – od broja učesnika pa do onih natjecateljskih. Sarajevski međunarodni aerodrom u tih 15 dana postao je jedna od najvažnijih tačaka na svijetu, postavljajući svoje vlastite rekorde od 1969. kada je otvoren.

Specijalizirani portal za avio saobraćaj na području bivše Jugoslavije, ex-yuaviation.com donosi priču o fascinantnim podacima i dostignućima sarajevske zračne luke, na koju su tokom februara te davne 1984. sletjeli brojni avioni iz svjetskih destinacija, prevozeći sportske ekipe i goste XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.

Priča počinje nakon najave da je glavni grad BiH domaćin svjetske smotre tada najboljih sportaša u zimskim sportovima.  Kako su potrebe aerodroma izgrađenog 1969. nadmašivale postojeći kapacitet to je potaknulo zabrinutost oko toga da li je rješenje proširiti postojeći aerodrom ili ga premjestiti na novu lokaciju u Sokocu.

“U zadnji tren odlučeno je proširiti postojeće kapacitete. Zanimljivo, radovi na proširenju aerodroma počeli su praktički posljednji (u odnosu na druge projekte vezane uz ZOI), samo godinu dana prije početka Olimpijskih igara. To je uključivalo proširenje uzletno-sletne staze za 200 metara na 2600 metara, izgradnju paralelne rulne staze, ugradnju sistema za instrumentalno slijetanje, produljenje rampe i izgradnju potpuno nove zgrade terminala s vratima, novim kontrolnim tornjem i novom kontrolom zračnog prometa. Novu zgradu terminala površine 8000 kvadratnih metara projektirala je sarajevska projektantska kuća “Dom” i arhitekti Hasan Ćemalović i Nikola Nešković. Otvoren je u januaru 1984. godine. Sarajevo je dobilo potpuno novi aerodrom koji je po opremljenosti tada bio među modernijima u svijetu”, podsjeća se u tekstu.

A onda su se organizatori suočili sa već poznatom brigom, koja i danas diriguje tačnost avio saobraćaja u glavnom gradu BiH. Magla.

“Nivo neizvjesnosti naglo je porastao nekoliko dana prije otvaranja Igara kada je snježna oluja onemogućila rad glavnih zračnih luka u bivšoj Jugoslaviji. Dubrovnik, Split, Mostar, Zagreb i Beograd bile bi alternative u slučaju zatvaranja Sarajevskog aerodroma. Prema izvještaju novinske agencije Tanjug od 6. februara 1984. godine, Sarajevski aerodrom je tokom jutarnjih sati bio pod maglom, ali je ubrzo raščišćen efikasnom primjenom hemijskih sredstava sa zemlje, što je omogućilo nastavak redovnog prometa uz malo do bez kašnjenja”, podsjetio je autor teksta.

Statistički podaci koji se vežu za period kada je u Sarajevu održan do tog datuma najveći sportski događaj su, u najmanju ruku, fascinirajući.

Kako piše ex-yuaviation.com, između 5. i 20. februara te godine sa Sarajevskog aerodroma je sletjelo ili poletjelo ukupno 630 aviona, uključujući 581 charter let i 49 redovnih letova. Pojedinih dana zabilježeno je između pedeset i sedamdeset kretanja zrakoplova.

“Najznačajniji događaj dogodio se 31. januara kada je JAT DC-10 s 280 putnika prvi put sletio u Sarajevo nakon neprekidnog leta iz Toronta. Osim ovog iz Kanade, JAT je avionom DC-10 obavio sedam charter letova koji su svi povezivali Sarajevo i Veliku Jabuku (New York). Sarajevski aerodrom primio je do 32 aviona, od kojih je 14 s YU registracijama na trupu, dva dana prije početka Olimpijade 6. februara. Istovremeno su na platformi bila parkirana dva DC-8 koji su stigli iz Kanade i SAD-a pored JAT-a DC-10 iz New Yorka. Uprkos tipičnom vremenu okretanja za ovakve avione u JAT-u od 90 minuta, JAT DC-10 je otpremljen u rekordnom roku od samo 38 minuta zahvaljujući predanom radu službi aerodroma, JAT servisa, uz pomoć kolega iz Beograda i Zagreba”, ističe se u tekstu.

Službeni avio prijevoznik Olimpijade bio je tadašnji JAT, koji je poduzeo značajne korake kako bi osigurao besprijekoran transfer putnika do Sarajeva.

“Letačke posade zadužene za upravljanje avionima DC-9, DC-10 i Boeing 727 posebno su obučavane na simulatoru u JAT-ovom poligonu za obuku u Beogradu kako bi u uvjetima smanjene vidljivosti prije početka Igara prizemljile avion na Sarajevski aerodrom. Na svim međunarodnim letovima letjelica DC-9 i B727 uvedena je klasa Adriatic. Za prijevoz putnika do i od Sarajevskog aerodroma iz Beograda je otpremljeno trideset potpuno novih JAT-ovih autobusa “Sanos 15”. Red letenja se stalno prilagođavao, odnosno oprema se nadograđivala zbog povećane potražnje”, navodi se u tekstu.

U tom periodu postojala su dva dnevna leta iz glavnog grada bivše Jugoslavije za Sarajevo, a Cessna 340 bila je bazirana na Sarajevskom aerodromu za uslugu zračnog taksija.

Osim toga, JAT je izveo jedinstveni olimpijski let u kojem je Boeing 727 nosio olimpijski plamen od Atene do Dubrovnika, a kako bi taj performans bio uspješno izveden, Odjel održavanja JAT-a izgradio je prilagođeno postolje za baklje koje je ugrađeno u Boeing 727.

I još nekoliko manje poznatih podataka podataka:

“Kao službeni međunarodni zračni prijevoznik Olimpijskih igara, Pan American Airlines (Pan Am) pokrenuo je dnevne letove iz New Yorka preko Frankfurta za Sarajevo. Svake večeri, Kraljica neba, Boeing 747 polijetao je s JFK-a za Frankfurt, gdje je Pan Am vozio Boeinge 737-200s za Sarajevo, nudeći brze veze. Pan Am je tri puta kao charter let iz SAD-a koristio Clipper jet Lockheed L-1011 Tristar za Sarajevo, prvi takav za jedan grad u bivšoj Jugoslaviji. Uz to, Pan Am je koristio Boeing 737 za dodatne letove od Frankfurta do Olimpijskog grada. Pan Am je ukupno prevezao 1.700 putnika u Sarajevo i 1.900 iz grada. Također je otvorio ured za prodaju karata u hotelu Holiday Inn i vodio svojevrsnu tehničku bazu unutar zračne luke. Jedini drugi avioprijevoznik koji je uz JAT slijetao i polijetao sa Sarajevskog aerodroma u teškim vremenskim uvjetima bio je Pan Am”.

Operacija na Sarajevskom aerodromu posljednja tri dana Olimpijskih igara ocijenjena je kao “perfektna”, budući da je svaki putnik koji je stigao u danima prije početka Igara sada napustio aerdrom u doslovno tri dana. Posljednjeg dana Igara pretovareno je više od 220 tona prtljage, a oko 14000 putnika prošlo je kroz izlaze na terminalima bez ikakvih zastoja, čime su postavljeni novi rekordi u broju putnika.

Tokom ZOI ‘84, zračnim putem na Sarajevski aerodrom stiglo je 46.710 putnika, ali potrebno je napomenuti da je niz službenih sudionika, posjetitelja i gledatelja redovnim letovima krenuo prema aerodromima u Zagrebu i Beogradu, odakle su nastavili prema Sarajevu.

Cijeli avio sektor bivše Jugoslavije, uključujući Sajajevski međunarodni aerodrom i JAT, dobio je vrhunske ocjene za efikasno upravljanje svim radnjama vezanim uz održavanje Olimpijskih igara.