Kraljevi i predsjednici: Saudijsko-američka diplomatija i spašavanje Bosne i Hercegovine, nova je knjiga autora Mirnesa Kovača u kojoj analizira složene diplomatske odnose između Saudijske Arabije, SAD-a i Bosne i Hercegovine tijekom rata devedesetih godina.

Ovo djelo u prvoj verziji bilo je doktorska disertacija odbranjena na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, a kasnijom doradom autor je ponudio jasniji i razumljiviji uvid u vanjsku politiku i geopolitičke manevre koji su oblikovali sudbinu Bosne i Hercegovine tijekom njene borbe za nezavisnost.

Autor je počeo raditi na ovom projektu 2016. godine, a kaže da je inspiracija za istraživanje proizašla je iz razgovora s ključnim akterima procesa 90-ih poput Ejupa Ganića, Harisa Silajdžića, i ambasadora Muhameda Šaćirbeya. Osim toga, kaže da je poziv dekana FPN-a Seada Turčala 2018. godine da napiše članak o odnosima Kraljevine Saudijske Arabije s Bosnom i Hercegovinom bio prijelomni trenutak za ovo istraživanje.

Saudijski pritisak za spas Bosne

Knjiga detaljno analizira period kada je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost i međunarodno priznanje. Kovač ističe ključnu ulogu Saudijske Arabije, posebno kralja Fahda bin Abdul Aziza Al Sauda, u mobiliziranju međunarodne podrške za BiH. Saudijski pritisak na Clintonovu administraciju putem diplomatskih kanala i ličnih emisara bio je presudan za uključivanje SAD-a u zaustavljanje rata i uništenja Bosne i Hercegovine.

„Saudijska Arabija, odnosno njen tadašnji suveren kralj Fahd bin Abdul Aziz Al Saud, bila je jedina zemlja u početku koja je pritiskala Sjedinjene Američke Države da se involviraju i zaustave rat i uništenje Bosne i Hercegovine“, rekao je Mirnes Kovač dodajući da se izravan saudijski diplomatski pritisak na Clintonovu administraciju odvijao kroz pisma kralja Fahda predsjedniku Clintonu, te slanje ličnih emisara.

Jedan od značajnih primjera koje autor navodi je prijem Bosne i Hercegovine u Ujedinjene nacije, gdje je saudijski diplomata Samir Shihabi, tadašnji predsjedavajući Generalne skupštine UN-a, igrao ključnu ulogu.

„Mnogi i danas ne znaju da je prijem Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske u Ujedinjene nacije pročitan na čistom arapskom jeziku, a proklamirao ga je saudijski diplomata Samir Shihabi“, dodaje Kovač.

Vizija 2030. i BiH

Knjiga također reflektira na današnji politički ambijent zemlje ističući potrebu za obnovom diplomatskih odnosa i prilagođavanjem novim globalnim okolnostima. Autor naglašava da je za uspjeh bilo koje politike potrebna usklađenost ključnih faktora, ali da je politička volja najvažnija.
Prema Kovačevim riječima, Saudijska Arabija sa svojom vizijom 2030. nudi model kako bi Bosna i Hercegovina mogla definirati svoje ciljeve, poput članstva u EU i NATO savezu do 2030. godine.

“Već skoro deceniju Kraljevina Saudijska Arabija promovira svoju viziju 2030, da postane zemlja ekonomske diversifikacije, globalne angažiranosti i poboljšane kvalitete života. Istovremeno, i Bosna i Hercegovina ima mogućnost da 2030. godinu odredi kao svoju prekretnicu, kao ključnu ciljanu godinu da postane članica EU i NATO saveza. Postavljanje ovako visokih ciljeva nije garant da će se on ostvariti, ali da bi se stvari kretale u pozitivnom smjeru nužno je razbiti pesimizam i društvenu depresiju, te načiniti strateške korake koji će ovoj zemlji otvoriti potencijale da postane društvo izvrsnosti i poželjna destinacija za investicije”, dodao je Mirnes Kovač, autor knjige

Kraljevi i predsjednici: Saudijsko-američka diplomatija i spašavanje Bosne i Hercegovine, objavljene u izdanju Fakulteta političkih nauka u Sarajeva i naklade “Dobra knjiga”.

Knjiga je dobila pozitivne recenzije značajnih predstavnika bosanskohercegovačke akademske zajednice, istraživača u oblasti međunarodnih odnosa i politologije.