Ove godine Međunarodni kongres pčelarstva i pčelinjih proizvoda okupio je više od 170 učesnika, više od 120 pčelara i 40 profesora, akademika iz obasti pčelarstva iz svih zemalja regiona. Najveći izazovi su utjecaj klimatskih na ovu granu kao i bolesti u pčelarstvu i lažiranje meda koji u sve većim količinama dolaze na bh. tržište.

Vrlo je mali broj profesionalnih pčelara, odnosno onih koji ukupnu radnu aktivnost baziraju na pčelarstvu. Pa je tako lažni med prisutan svugdje, i vrlo teško ga je otkriti. Na taj rizik ukazuju i pčelari na Kongresu.

“Pratićemo svoje domaće pčelare koji se ne boje dati svoje proizvode na analizu koji prate određene seminare i sve ostalo i onda ćemo znati da je to pravi med”, kaže Fatima Gerzić, koja se dvadeset godina bavi pčelarstvom.

Midhat Jasić, profesor emeritus iz oblasti nutricionizma u Tuzli i jedan od osnivača Kongresa ističe da je jedan od najvećih problema općenito na zemaljskoj kugli patvorenje meda.

“Najbolji način prepoznavanja je prepoznati dobrog poštenog pčelara od kojeg se med kupuje ili se sam baviti pčelarstvom”, dodaje on.

Pored toga, veliki izazov predstavlja i utjecaj klimatskih promjena, koji je vidljiv u svim segmentima poljoprivrede i povezanim industrijama, pa tako i u pčelarstvu.

“Kada je trebalo sve da medi, bilo je kiše, nismo imali ni voća povrća, itd. Nešto malo kasnije je poboljšano medobranje, pogotovo na području Hercegovine i na planinama gdje su pčelari imali neke unose veće. U Tuzlanskom kantonu i dole dio Posavine su vrlo loše prošli ove godine kada je upitanju medobranje”, kaže Senad Hodžić, potpredsjednik Organizacionog Odbora 8. Kongresa

Kongres je ove godine okupio više od 170 učesnika iz 10 država svijeta.

“Od toga su više od 120 učesnika pčelari. Ključne teme su apiterapija i najnovija saznanja iz oblasti nauke i pčelarstva”, kaže Hodžić.

Drugi dan Kongresa planirano je donošenje zaključaka i Rezolucije sudionika kongresa.