Društvo u BiH oboljelo je od bijele kuge. Sve je manje novorođenih, a sve više umrlih. No, da statistika nije uvijek upravu govori i primjer općine Jezero, gdje se prema statističkim podacima u 2020. nije čuo plač novorođenčeta, a u stvarnosti je drugačije.

Na tromeđi Mrkonjić Grada, Šipova i Jajca, otprilike desetak kilometara od svake opštine, u podnožju brda Otomalj, presječena Plivom, ušuškana je opština Jezero. Sa oko hiljadu stanovnika vodi bitke koje sve više gube i mnogo veće i razvijenije sredine od nje – bitke za podmladak.

I dok sve više mladih odlazi za boljim životnim uslovima, Stana Grabež ostaje, jer baš u Jezeru vidi budućnost za svojih šestoro djece.

“To je moj ponos, moje sve na svijetu i ja, hvalim te Bože samo što su zdrava, to mi je najvažnije, a ostalo će sve doći na svoje mjesto”, priča ponosna Stana za N1.

A štošta još treba da dođe na svoje mjesto u jednoj od najbrojnijih porodica u Jezeru u kojoj radi samo jedno. Stana, koju smo zatekli sa sinovima Nikolom i Iletom kaže, pomogne se kućni budžet stočarstvom.

“Prodamo i mlijeka i sira i kajmaka, pa se malo pomogne taj budžet naš, šta da kažem, nigdje nije lako sa jednom platom živjeti”, govori Stana iz Jezera.

Za troje od šestoro djece, Grabeži dobijaju dječiji doplatak. Opština Jezero spada u red izrazito nerazvijenih, pa lokalne vlasti i nemaju naročito široke mogućnost za pronatalitetne mjere, kaže predsjednica lokalnog parlamenta. Ipak na informaciju objavljenu u biltenu Zavoda za statistiku Republike Srpske, po kojoj u Jezeru u 2020. nije rođena nijedna beba, oštro odgovara.

“U 2020. godini je rođeno osam beba, a u protekle tri godine ukupno 24 bebe, kao i u proteklih šest godina 64 bebe”, pojašnjava nam Dragana Karaga, predsjednica Skupštine opštine Jezero.

Osim Jezera, prema Zavodu za statistiku, nije bilo novorođenih ni u Istočnom Drvaru, Istočnom Mostaru, Kupresu i Trnovu. Razlog za grešku u statistici je novi način prikupljanja podataka. Kako god, važno je da je stanje na terenu drugačije, kaže Janko Aleksić.

“Rađaju se djeca i ove godine, a evo imamo i dogodine 2022., a biće ih sigurno jedno sedam do deset”, poručuje sretno Janko Aleksić iz Jezera.

A šta o natalitetu možemo saznati gledajući školske panoe?

Upravo sedam učenika upisano je u prvi razred ove jeseni u Jezeru. Kao i u svakom mjestu i tu, o podmlatku govore podaci u školi.

A u školi se to najbolje vidi po maturskim panoima, u opštini Jezero je u svakoj generaciji otprilike po dva učenika manje u prethodnih deset godina.

Podaci sa panoa, poklapaju se sa brojevima koje iznosi direktorica škole. Trenutno nastavu pogađa 87 đaka, prije a prije deset godina u klupama ih je sjedilo 114, od čega devet prvačića.

“Broj učenika upisanih u prvi razred od te godine je varirao i kretao se negdje od 10 do 14 učenika. Znači u proteklih 10 godina u našoj školi je upisano 27 učenika manje, što je 23,6 posto ili na nekom godišnjem nivou 2,7 učenika manje po godini”, objašnjava Milanka Vasiljević, direktorica OŠ “Vuk Karadžić” iz Jezera.

Nekad je bilo drugačije, sjeća se Ismet Omić. Njegova generacija je među prvima pohađala osnovnu školu izgrađenu 1945. Priča se kaže, da je tih godina u cijeloj školi bilo oko 700 đaka. Sada je, žali se, njegovo Jezero prazno.

“Nema, jednostavno nema naroda, sve je otišlo. Jezero je 90% izgrađeno poslije rata, ali nema ni 30% naseljenog, prazno i ovo što je ostalo to su sve starci”, govori sa sjetom stanovnik Jezera Ismet Omić.

Za ostanak je, saglasni su svi, potrebno više radnih mjesta. Veliki potencijal opštine njeni stanovnici vide u turizmu. Jezero se proslavilo nakon što je po njemu, zbog sličnosti reljefa, nazvan krater na Marsu na koji je početkom godine sletio NASA-in rover koji će na crvenoj planeti tražiti znakove života. Jezero je i prije i nakon toga u potrazi za investitorima u nadi da će, zahvaljujući njima, zaustaviti pad broja stanovnika.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad