Iz New Yorka o Balkanu
"Kako nije tvoja stvar?" – Goran Popović o tragediji u Mostaru i balkanskom mentalitetu

Mostarac s adresom u New Yorku, glumac, plesač i slikar Goran Popović, snažno je reagirao na društvenim mrežama nakon stravičnog ubistva Aldine Jahić. U razgovoru za "Novi dan" govori o emocionalnoj vezi s rodnim gradom, o balkanskim obrascima muško-ženskih odnosa i o tome zašto smatra da upravo muškarci moraju preuzeti odgovornost u borbi protiv femicida.
Popović priznaje da život daleko od Bosne i Hercegovine nosi posebnu emocionalnu težinu.
"Kada se tijelom odmaknete od svega čemu korijenski pripadate, onaj mentalni dio vas krene da vrišti i poziva vas na korijen i ono što je iskonsko u vama. Sve što se dešava u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji na mene utječe duplo, jer kao nešto bih ja, a ne mogu ništa. Dođem kući – nisam za kuće, dođem ovdje – nisam za ovdje", pojašnjava Popović, ističući da u tom osjećaju konstantnog "među" pronalazi i emotivnu ranjivost i snagu.
Tragedija Aldine Jahić otvorila je ponovno pitanje institucionalnih propusta i poražavajućih statistika.
"Nemam dovoljno kompetentnih riječi da iskažem koliko je ekstremno poražavajuće znati da je neko mojih godina sposoban učiniti takvo zlodjelo. Mi pričamo o ljudima. To su ljudi koji su mojih godina. Srce pukne kad čuješ nešto takvo", kaže Popović.
Dodaje kako ga je dodatno pogodilo to što su žrtvu, ali i počinioca, poznavali njegovi prijatelji.
"Žena je ljudsko biće"
Govoreći o balkanskom poimanju žene, Popović ističe koliko su kulturni obrasci duboko ukorijenjeni:
"Kako jedna žena treba da se ponaša – šta to znači? Žena je ljudsko biće, kao i ja. Mi stoljećima pokušavamo da se uklapamo u norme koje očito ne funkcionišu. Pustite ljude da budu ljudi."
Dodaje da je upravo taj pritisak normi i očekivanja jedan od generatora neravnoteže u odnosima.
Inspiracija iz New Yorka – ogledalo Balkana
Njegovi satirični online likovi postali su viralni jer, kako kaže, nastaju iz prepoznatljivih situacija:
"U New Yorku ima mnogo takvih profila, samo u hibridnom obliku. Kada sve to iseciram, dobijem lepezu likova s kakvima sam se susretao cijeli život. To mnogo govori o tome na koji način smo odgajani."
"Muškost je zaštita"
Popović naglašava potrebu redefiniranja muških i ženskih uloga.
"Muškost se odražava kroz zaštitu, a ne kroz glavu kuće. To je postulat nastao prije srednjeg vijeka. Mi smo sada u novoj svijesti, zato i ne funkcionira. Muškarac treba da zaštiti, a ne da komanduje", kaže.
Ističe da je odrastao okružen ženama, što je oblikovalo njegov odnos prema rodnim ulogama:
"Moje je bilo da pomognem kako znam i umijem. Mislim da su muškarci ti koji trebaju da idu na mirne proteste koji žele da stopiraju femicid. Ne žene, nego muškarci."
Posebno ga je pogodilo što je Aldina bježala kroz grad od naoružanog muškarca, pokušavajući pronaći spas.
"Ja ne razumijem potrebu Balkana da se vesternizira. To, 'pazi, gledaj svoja posla, šta tebe boli briga šta neko radi', ok, važi, šta tebe boli i briga šta neko radi u svom životu, to ne treba da se tiče, to ne treba nikog da se tiče. Ali kako nemamo, jesmo li izgubili negdje tu ljudskost, to nešto, tu iskru neku, kad vidiš da je neko u opasnosti pa da ustaneš? Kako vam je sve drugo kud puklo da puklo, ali nije vam kud puklo da puklo kad vidite da je neko u opasnosti? Ja smatram da ljudi stvarno moraju malo da se trznu. Kako možeš reći 'nije moja stvar'? Kako nije tvoja stvar?", pita se Popović.
Kritizira i površnu, pogrešno shvaćenu vesternizaciju društva.
"Pa ne treba da vas tiče, ali će vas itekako ticati kada vam kćerka dođe kući sa 30 godina starijim sponzorom od sebe, tad će vas ticati itekako. I to je taj, 'ne tičemo se' fazon koji mi guramo, i to je ta vesternizacija uporna nekih zemalja koje ne pripadaju tom podneblju. Ja bih volio da svi dođu ovdje malo pa da vide šta znači ta vesternizacija", dodaje.
Umjetnički život u New Yorku: "Borba je svakodnevna"
Govoreći o profesionalnom putu, Popović kaže da su stereotipi o Balkancima i dalje živi.
"Kao umjetnik sam se vodio kao stranac. Nekako ste svojim imenom već obilježeni ovdje. Svim umjetnicima je teško, ali strancima posebno."
Na kraju razgovora otkriva da postoji nešto što želi donijeti nazad u domovinu:
"Spremam nešto što bi bilo simpatično da dostavim u Bosnu i Hercegovinu. Planiram da dođem sljedeće godine i vidimo šta može da se uradi. Ali ostavit ću neke stvari malo mistično, da ne bih otkrivao neke stvari koje možda i ne smijem da otkrijem, pa da mi ne bi skočili za vrat."
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare