Oni skloni analiziranju političkih pitanja u BiH jučer su bili posebno fokusirani na jedno - potpuni razlaz u vanjskopolitičkim stavovima bh. zvaničnika prilikom posjete iranskog ministra Hosseina Amir-Abdollahiana. No, treba li nam zaista sličan događaj da se zapitamo o vlastitom predstavljanju? Možda bismo o predstavljanju mogli upitati i bosanskohercegovačku dijasporu, s obzirom da nas je prije svega nekoliko sedmica zatekao podatak da se radi o drugoj najmnogobrojnijoj grupi ovog tipa na svijetu? Ne trebamo zalaziti u duboko, možda da ih upitamo kako pronalaze najosnovnije informacije o matičnoj zemlji - da li su pouzdaniji rođaci koji su ostali iza njih ili bh. ambasade?

Jedan od najvažnijih poslovnih časopisa svijeta, američki Forbes u novembru je objavio statistiku rangiranja zemalja svijeta koje imaju najveću dijasporu. Bh. javnost je ostala frapirana činjenicom da je ova mala zemlja zauzela visoko i neslavno drugo mjesto među 151 državom. Više ljudi za boljim životom otišlo je samo iz Gvajane – malene zemlje u Južnoj Americi.

Prema podacima iz 2021. godine, BiH je za deset godina napustilo 200.000 građana, a nakon Forbesovog poražavajućeg izvještaja, sasvim očekivano, uslijedila su pitanja – kako očuvati njihove veze sa domovinom, kako neke od njih privući nazad, ili eventualno privoliti na investiranje, da li će se kroz generacije ovaj jaz povećati?

Sasvim logično – nameće se odgovor – pored uređivanja unutrašnjih prilika, mora se ulagati u vanjsko predstavljanje, gdje, barem bi tako trebalo biti, jednu od ključnih uloga imaju bosanskohercegovačka diplomatsko-konzularna predstavništva.

Istovremeno, podsjetit ćemo, oni koji su predizbornoj kampanji koja je iza nas tako rado odgovarali na pitanja o eventualno većem ulaganju u diplomatsko-konzularnu mrežu Bosne i Hercegovine, mahom pozitivno, sada su u procesu formiranja vlasti koja će obećanja i testirati.

Mi se pitamo jednostavnu stvar – koliko uopšte trebamo uložiti tamo gdje se doima da nema mnogo dobre volje ni za korištenjem barem danas svima dostupnog resursa – interneta?

Čak 20 bh. ambasada bez web stranice: Među njima i one u Švicarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Ankari..

Prema informacijama sa stranice Ministarstva za vanjske poslove Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina u svijetu, na rezidentnoj osnovi, ima 45 ambasada. Ujedno, ima i nekoliko generalnih konzulata – jedan u Italiji, tri u Njemačkoj, jedan u Čikagu i u Istanbulu. Neki od njih, bitno je napomenuti, imaju zasebne web stranice pored onih koje vode bh. ambasade u toj zemlji.

S druge strane, od 45 ambasada, njih 20 ne posjeduje web stranicu – pa se bh. građani u tim zemljama ili zainteresovani turisti, za potrebne informacije upućuju na kontakt faksom, telefonom ili mailom.

Iako bh. građane možda neće iznenaditi činjenica da ambasade, na primjer, u Grčkoj, Egiptu, Iranu, Mađarskoj, Poljskoj – nemaju web prezentaciju – iznenađujuća je činjenica da u ovu grupu, između ostalih, spadaju i ambasade BiH u Hrvatskoj, Srbiji, Italiji, Švicarskoj, Saudijskoj Arabiji…

Tako će onih 60.000 bh. građana (koliko ih je, prema posljednjim objavljenim procjenama) živjelo u Švicarskoj i ujedno se opisuju kao ponajviše fragmentitana dijaspora, za potrebne informacije ambasadu matične zemlje kontaktirati putem faksa, telefona ili maila.

S druge strane, turisti koji su već tradicionalno posebno zainteresovani za Bosnu i Hercegovinu, oni iz Saudijske Arabije, informacije o našoj zemlji dobit će na isti način, ili posjećujući ambsadu lično.

Dobra volja zaglavljena u prošlom periodu i nekoliko svjetlih primjera

S druge strane, određeni broj ambasada koje ipak nismo ubrojali u statistiku iznad posjeduju neažurne ili neaktivne stranice, zaglavljene u nekom dobu koje je davno iza nas. Među njima su i one koje se još uvijek koriste, ali djeluju potpuno zanemareno.

Početna strana web stranice Ambasade BiH u Franuskoj

Ni Ambasada BiH u SAD-u se ne može pohvaliti pretjeranom ažurnošću.

Početna strana web stranice Ambasade BiH u Pakistanu

Oni svjetli primjeri, a izdvojit ćemo samo neke, poput Ambasade BiH u Crnoj Gori, Danskoj, Japanu, Jordanu, Sjevernoj Makedoniji, Španiji, Švedskoj – ukazuju na to da su web platforme, osim što služe da dostave najvažnije novosti i informacije mnogobrojnoj dijaspori, ujedno i sjajni načini za promociju, ali i, na kraju krajeva, za prikaz aktivnosti tamošnjeg ambasadora – čiji rad, podsjetit ćemo, plaćaju građani Bosne i Hercegovine.

Jedan od praktičnih primjera o važnosti jednostavnog pristupa informacijama o matičnoj zemlji za dijasporu jeste i konfuzuija nastala nakon promjene pravila za glasanje van teritorija BiH, donesena uoči Općih izbora održanih u oktobru. Dok je dijaspora muku mučila sa shvatanjem novih uredbi, na svega 11 web stranica ambasada pronašli smo obavijesti i upute ovog tipa.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad