Jevrejsko kulturno–prosvjetno i humanitarno društvo „La Benevolencija“, uz podršku Evropske unije i Vijeća Evrope, te u saradnji sa TPO Fondacijom pokrenulo je projekat edukacije učenika i učenica osnovnih i srednjih škola sa područja opštine Centar i Stari Grad o govoru mržnje, antisemtizmu, islamofobiji, ksenofobiji, jevrejima u Bosni i Hercegovini, te jolokaustu, kao i svim drugim oblicima isključivanja drugog iz sociokulturne zajednice.

Piše: Ivana Golijanin

Aktivnosti, koje su dio zajedničkog programa Evropske unije i Vijeća Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“, uključuju širok spektar predavanja i radionica sa ciljem da se što bolje osvijeste problemi sa kojima se društvo u kojem živimo suočava u borbi protiv rasizma, ksenofobije i diskriminacije na etničkoj osnovi.

Projekat je započet temom „Govor mržnje i posljedice“ koju su Vladimir Andrle, potpredsjenik JKPHD „La Benevolencija“ i Igor Kožemjakin, hazan/predmolitelj sarajevske

Sinagoge, učenicima prezentovali u dva dijela i to u školama OŠ „Saburina“, OŠ „Mula Mustafa Bašeskija“, KŠC Opća – realna gimnazija, Bošnjačkoj gimnaziji i Srednjoj školi za tekstil i dizajn. Prvi dio je obuhvatio definiranje pojma, zatim mapiranje „istorije bolesti“ govora mržnje, i uspostavljanja uzročno-posljedičnih veza sa pitanjem slobode izražavanja i njenog (ne)prisustva u javnom diskursu. Učenici/e su imali priliku da, skupa sa predavačima, promišljaju o medijskom prostoru u kojem se perpetuiraju neke od višestruko zabrinjavajućih implikacija govora mržnje. Tako su predavači učenicima/učenicama postavljali pitanja na koja bi svi morali potražiti odgovore. Kada pravo na slobodu govora nije adekvatno pravo za izražavanje mišljenja? Gdje je granica preko koje se ne smije ići u upotrebi prava na slobodu izražavanja? Na koji način zakon reguliše ta pitanja? Kako prepoznati govor mržnje u neposrednoj okolini i reagirati na njega?

„Doista mi je drago što se ovakvim radom djeci skreće pažnja na ovu tematiku, veoma značajnu u današnjem vremenu, kao i što se navode na razgovor i diskusiju o istoj. Mržnja proizlazi iz straha, a naučiti i razgovarati sa djecom kako pobijediti strah od drugog, obgrliti njegove razlike i naučiti nešto od njega, misija je svih nas. To je pravac u kojem želimo usmjeriti njihovo odrastanje i sazrijevanje, te formirati ličnosti koje ne mrze, ne preziru, već se zauzimaju i bore protiv mržnje i njenih gorkih plodova usmjerenih protiv drugačijeg“, rekla je Emina Mujan, direktorica OŠ “Mula Mustafa Bašeskija”.

Učenici i učenice su podijelili vlastita iskustva, te su se neki od njih osvrnuli na oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, diskriminaciji manjina, imigranata i podjele na vakcinisane i nevakcinisane, koja je proizvod recentne epidemiološke situacije. Aktueliziranje teme sprovelo se kroz primjere i radionicu temeljenu na principu filozofije za djecu. Ukupni cilj radionice je bio isticanje važnosti koju ima empatija u procesu prihvatanja i razumijevanja problema koji uzrokuje široko rasprostranjen govor mržnje u javnom i privatnom diskursu.

„Mislim da je ovo jedna nova i zanimljiva vrsta učenja o ovim temama, naročito zato što smo o njima jedino govorili na časovima povijesti. Drago mi je što su radionice i razgovori bili interaktivni jer smo svi dobili priliku da iznesemo svoje mišljenje. Mislim da mladi ljudi moraju raditi na borbi protiv diskriminacije i ovakve radionice su dobro polazište za to,“, izjavila je nakon radionice Una Kovačević, učenica drugog razreda KŠC opće – realne Gimnazije.

Rezultati predavanja i radionica na temu „Govor mržnje i posljedice“ pokazatelj su nezavidne situacije na polju znanja i opšte informisanosti o spomenutoj temi, i govore nam o nužnosti daljnjeg aktivnog angažmana na polju osvještavanja obrazovnih instutucija o govoru mržnje i njegovim posljedicama.