Izvan Bosne i Hercegovine živi oko dva miliona njenih građana.

Bh. dijaspora živi u više od 50 zemalja širom svijeta. Kako su integrisani, šta su im najveći izazovi, uspijevaju li očuvati jezik, kulturu i identitet za Novi dan jutros govorili su prof. Mirela Vasić – Hadžihalilović – magistrica Evropskih studija i međunarodnih odnosa, Eldin Bajrić-predsjednik udruženja Mostovi iz Beča, Dina Mehmedbegović – Smith doktorica lingvističkih nauka pri Univerzitetu u Londonu, Jasna Hasanbašić – predsjednica udruženja Čuvari bosanskog jezika iz Kopenhagena.

“Ja kao profesorica engleskog jezika i književnosti, svjesna sam koliko je teško prilagoditi određene sadržaje i materijale za djecu koja uče taj jezik. Razmišljala sam kako sada ta djeca koja žive vani, kako uče bosanski jezik? Ono što sam kroz svoje istraživanje i brojne razgovore saznala je da su oni zapravo i čuvari bosanskog jezika ponajviše, u državama poput Švedske, Austrije, Norveške, Engleske, gdje su jake zajednice naših ljudi“, kazala je na početku Vasić – Hadžihalilović.

Dodala je da je u nekim državama bosanski jezik integrisan u nastavu i sistem učenja.

Dina Mehmedbegović – Smith je poručila da je jako bitna tradicija koju su razvili u školu u Londonu gdje se dešavaju druženja i učenja o različitim jezicima.

“Roditelji su najznačajnija karika u lancu“, kazala je ona u smislu održavanja znanja o maternjem jeziku.

“U sredinama gdje postoje bh. škole, moram reći da su jako značajne u smislu razvijanja pismenosti“, kazala je Dina Mehmedović – Smith.

Jasna Hasanbašić iz Kopenhagena kaže da u Danskoj postoji sedam dopunskih škola na bosanskom jeziku, koje postoje još od 1996. godine i najčešće funkcionišu u sklopu džemata i udruženja.

“Veliki problem se dešava zbog političke situacije u Danskoj. Još nam nije dozvoljeno da se bosanski uči u svim gradovima jer BiH nije u EU“, kazala je.