Sarajevskim naseljem Vratnik jučer je trčao medvjed. Zašto se medo spustio u grad i da li je poremećeno njegovo stanište - o tome su u emisiji Novi dan govorili doc. dr. Vedad Škapur sa Prehrambeno-poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i predsjednik Lovačkog tima Sarajevo Muriz Bukva.

Neobične scene probudile su jučer Sarajlije. Niz ulice naselja Vratnik trčao je medvjed. Potragu za njim obavljalo je Lovačko društvo Sarajevo, i usmjeravalo ga kako bi se vratio u svoje prirodno stanište.

Predsjednik Lovačkog tima Sarajevo Muriz Bukva kaže kako je akcija usmjeravanja medvjeda bila brza i efikasna te da od jutros nije bilo novih dojava građana niti su članovi tima upsjeli vidjeti bilo šta neobično od jutros.

“Ja mislim da je ovo najefikasnija akcija ako ćemo uzeti primjere u okruženju, pa čak i u Bosni i Hercegovini – prije par godina je bilo u Banjaluci gdje su ga morali ustrijeliti, a mi smo bezbolno uspjeli da ga pomjerimo u ovoj dio gdje je van naselja. Pazite, to je vrlo teško, sizifov je to posao, nije to baš tako ni jednostavno, ali je i on, moram priznati sarađivao. Kretao se tamo gdje smo mi željeli i kako smo željeli”, rekao je Bukva.

Na pitanje zašto je medo sišao u grad, Bukva kaže da je vjerovatno riječ o mladom medi koji se odvojio od majke i u potrazi za hranom, zalutao u naseljena mjesta.

“Naša pretpostavka je da je medo otprilike u godišnjoj dobi kad se odvaja od majke, a vrijeme je parenja i on se malo teže snalazi u prirodi i vjerovatno mu je bilo lakše doći do hrane u nekim kontejnerima gdje mi ostavljamo hranu, tako da mu je bilo lakše doći i naći hranu tu. Prema saznanjima on je tu bio i preksinoć, iznad naselja Sredrenik, i onda je prirodno da dođe za tom hranom”, kazao je Bukva.

S ovim se složio i doc. dr. Vedad Škapur sa Prehrambeno-poljoprivrednog fakulteta UNSA koji je kazao da je prirodno da mladunče napusti majku medvjedicu nakon dvije godine, ali i da je hrana vjerovatno razlog zbog kojeg je zalutao u grad.

“Vrijeme je parenja, majka poslije dvije godine više nema ništa. Nju na neki način mlado napusti. Kako se kaže u Bosni, ovaj medo traži svoju nafaku, jer on je moguće ušao u neku teritoriju gdje neki medvjed već vlada i vidio je da to nije mjesto za njega, pa se malo povukao, pa je krenuo lijevo-desno. Pošto nema puno iskustva, onje krenuo prema gradu. Moguće je da je negdje bilo i hrane koja ne bi trebala da bude na takvim mjestima”, istaknuo je Škapur.

Naglasio je i da u rubnim dijelovima grada ne bi smjele biti klasične hajfiš posude za odlaganje otpada, upravo zbog divljih životinja.

“Te posude moraju biti potpuno druge. To su posebne posude koje ne mogu divlje životinje da otvore, pa ni medo. Jer inače kad se radi tehnički pregled nekih objekata da se ljudi tu usele, trebalo bi se i na to gledati – da li je investitor ispunio uslove na Bjelašnici ili na nekom rubnom dijelu, da ta odlaganja otpada mora biti u posudama koje su adekvatne za prostor gdje se mogu pojaviti divlje životinje”, kaže Škapur.

Kada je u pitanju susret čovjeka s medvjedom, Škapur kaže da čovjek nije hrana medvjedu te da je najbolje skloniti se s puta i ne reagirati.

“Ima istine i u onoj ‘leite i pravite se mrtvi’. S tim da bi se ruke trebale staviti na vrat i okrenuti se prema zemlji, kako biste sačuvali vrat. Mislim, to su jako rijetke situacije. Ja stvarno ne znam u kakvoj situaciji moraš biti da te medvjed napadne. Bilo je nekoliko situacija u BiH gdje je medvjed napao, ali sam ja poslije čuo da se na tog medvjeda pucalo, pa se on branio. Eventualno negdje ako je sa mečićima, to može biti situacija u kojoj majka brani mlade, jer se osjeti ugrožena, ali vi se uvijek vraćate nazad, ona neće napasti, malo će se ljutiti, ona se malo strese i ode, jer čovjek njoj nije zanimljiv”, zaključio je Škapur.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad