"Glavni tužilac Bosne i Hercegovine ne smije sebe dovesti u situacija da se njegovo mišljenje secira u javnost. Poruka g. Kajganiću je da on nije politički funkcioner RS već pravosudni funkcioner, glavni tužilac BiH. I neka to ima u vidu", rekao je advokat Asim Crnalić za N1 komentirajući izjave glavnog bh. tužioca Milenka Kajganića o negiranju genocida i neprocesuiranju ovakvih slučajeva.

Kako Tužilaštvo može procesuirati negatore genocida?

Crnalić ističe kako se ne slaže s obrazloženjem koje je Kajganić izgovorio kada je u pitanju progon krivičnog djela negiranja genocida.

“Moje stajalište je da Tužilaštvo restriktivno tumači zakon koji inače u sebi sadrži restrikcije. Ako budemo tako postupali, nikad nećemo primijeniti odredbe zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida. U korektnom slučaju problem je i u zakonskoj normi koja nije na dovoljno jasan način definirala to krivično djelo, odnosno koja je postavila nejasna ograničenja. Pogotovo kad se radi o osnovnom djelu negiranja genocida dok je potpuno jasna kad se radi o kvalifikatornim oblicima. To djelo se može goniti onda kada osoba koja negira genocid radi to na uvredljiv način. To je kvalifikatorni oblik. Nema toga koji neće znati pomisliti i vidjeti da je, ako neko negira genocid, uvrijedio u najmanju ruku majke, očeve, braće i sestre žrtava. Tu ne treba poseban napor da se to dokazuje, to je notorna činjenica – a one se dokazuju”, obrazložio je Crnalić.

“Poruka glavnom tužiocu: On nije politički funkcioner RS već pravosudni funkcioner”

Na pitanje može li se govoriti o dosluhu Dodika i tužilaca, kako se govori u javnosti neko vrijeme, pogotovo ako se uzme u obzir da Dodik, nakon što je Inzko nametnuo zakon, neko vrijeme nije negirao genocid, a sada je opet počeo, Crnalić odgovara:  “To su pretpostavke, a ja se rijetko upuštam u to. Ovdje nisu stvari čiste, moram reći. Samo poruku želim poslati g. Kajganiću – nije on politički funkcioner RS već pravosudni funkcioner, glavni tužilac BiH. I neka to ima u vidu. Jasno je da Tužilaštvo BiH može procesuirati svakoga ko negira genocid.”

Za izjave Dodikovog savjetnika Milana Tegeltije da je to sloboda govora, kaže kako to nije dovoljno jako ubjeđenje jer sloboda govora može iumati i javna ograničenja, a to nameće Krivični zakon.

Mišljenja je da je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko usložnio pravnu normu te da je bilo dovoljno samo napisati “onaj ko negira genocid”.

“Taj ko to radi, radi da bi nanio zlo, ne da bi usrećio nekoga”, dodao je.

“To nikako ne smije reći glavni tužilac”

Komentirao je i izjave Kajganića koje je dao o neprocesuiranju zbog nepoštovanja odluke Ustavnog suda BiH o Zakonu o imovini RS.

“Kajganić je rekao: ‘Mjera osiguranja kojom je zabranjena primjena Zakona o imovini RS ništa ne smeta tijelima u RS da oni i dalje nastavljaju posao’ – to je suština ovog teškog problema. To nikako ne smije reći glavni tužilac BiH. Jer ako je Sud zabranio, onda ne možete reći da se primjena tog zakona može odvijati bez posljedica. Zabrana se odnosi na taj zakon. Mogu raditi sve osim realizirati odredbe tog zakona. Ništa od onoga što je u Zakonu o imovini RS”, rekao je Crnalić.

Smatra da to nije bio Kajganićev poziv za knjiženje imovina ili negiranje genocida jer se “neće procesuirati”, ali da se može zaključiti da je bio.

“Nije dovoljno promislio o čemu govori i na koji način jer bih voli vjerovati da je on osoba od integriteta koje je izabrana na funkciju koja je jedna od najznačajnijih u BiH. Njemu se do sada nisu dešavali lapsusi i teške pogreške. On sam mora dobro razmisliti o tome šta je rekao. Kod nas se još nije dogodilo da je procesuirana osoba što ne izvršava odluke Ustavnog suda. Mislim da je vrijeme da se to uradi inače ćemo doći u situaciju da ni institucije ni građani ne poštuju odluke Ustavnog suda, a onda je to debakl ustavnog uređenja”, rekao je Crnalić.

Pohvale za sudiju Perića

Advokat Crnalić prokomentirao je i javno iznošenje izdvojenog mišljenja sudije Branka Perića u slučaju presude Fadilu Novaliću i dr. poznatiji kao predmet “Respiratori”. Ističe kako je sudija Perić “neobičan sudija, van standarda, hrabar, obrazovan i u mnogo čemu sudija kakvim sudija treba biti”.

“Ako se ne slažeš sa većinom trebaš iznijeti izdvojeno mišljenje i obrazložiti ga, a da to uradiš moraš biti stručan. Izdvojeno mišljenje pomaže pozitivnoj recepciji javnosti kada je u pitanju rad suda. Kako je kod nas uređeno – rečeno je da sudija koji se ne slaže sa većino može imati izdvojeno mišljenje, a nije rečeno ni da se ne objavljuje niti objavi. Praksa je bila da se nije objavljivalo. Iz zakonske definicije te norme proizilazi da možete imati izdvojeno mišljenje, ali ga morate priključiti Zapisniku o glasanju, a taj zapisnik je tajan. Tu je kontradikcija, kada možete imati izdvojeno mišljenje pretpostavka je pravo na objavu. Bez njega nema smisla imati izdvojeno mišljenje. U EU ima 20 država koje imaju institut izdvojenoga mišljenje, od kojih njih 16 ima regulirano pravo sudije jednako kao što je to uradio Perić – da javno objavi svoje izdvojeno mišljenje. Sud za ljudska prava u Strazburu stoji da sudija ima pravo na izdvojeno mišljenje. Opći je trend da se to pravo proširi”, pojasnio je.

Na pitanje da li je premijer Novalić ili bilo koji drugi izabrani službenik koji se suoči sa statusom osumnjičenog ili optuženog treba podnije ostavku, odgovara: “Mislim da je to za službenike i direktore preduzeća regulirano, oni podnose ostavku. Što se tiče izabranih dužnosnika, oni nemaju obavezu, njima na volju je ostavljeno. Kako je svaki moj branjenik nevin do pravomoćne presude, ne mogu govoriti drugačije osim onoga što kažem u sudnici. Nevin čovjek ne može ili ne treba imati nikakve posljedice za svoj društveni status ni egzistenciju bez obzira koliko su pojedinci ili javnost uvjereni da je počinio krivično djelo. Nisam do onih koji zagovaraju odmah moralno sankcioniranje osoba koje su osumnjičene.”

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad