Kako žive građani treće dobi u BiH: "Više ubija samoća jer su djeca po drugim zemljama"

Penzionerski dani u Bosni i Hercegovini daleko su od lagodnih.

Za mnoge je svaki dan pitanje kako penzijom pokriti hranu, lijekove i račune dok cijene rastu:

"Kod mene nema zime. Ja imam svoju djecu pa mi oni pomognu. A kako je onima koji nemaju nikoga?", "Kako ko zna i umije, snalazi se na razne načine. Nešto od penzije, nešto od pomoći djece", "Najteže je živjeti s minimalnom penzijom, plaćati račune i ono ostalo rasporediti za drugo što ostaje", "Više ubija samoća jer su djeca po drugim zemljama", "Gledaj koliko ćeš imati u novčaniku, šta ćeš kupiti. Ako imadneš za hljeba, to će ti dobro biti", "Zavisi kako se ko snađe u životu. Jedni se prepuste sudbini, drugi se snalaze, biraju načine", "Kako ko organizuje svoj život. Mi smo obje penzionerke, ali družimo se, hodamo, putujemo... Za sve se nađe vremena i novca."

Bosna i Hercegovina istovremeno postaje sve starije društvo. Gotovo četvrtina stanovništva danas je starija od 65 godina.

"Prag gdje se već zemlje počnu brinuti je 10 posto. Prilično smo, kako to kažem demografskim rječnikom, stara populacija", rekla je Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova BiH.

"Imate demografsku sliku koja je trenutno promijenjena i bit će sve teža, tako da, kažem, imat ćete veliku populaciju osoba treće životne dobi, a nećete imati resurse da odgovorite zadatku", rekla je Sejdefa Bašić Hadžiavdić iz Udruženja Partnerstvo za javno zdravlje.

Ali rast broja starijih ne prati uvijek i razvoj sistema koji treba odgovoriti na njihove potrebe. Tu nisu samo penzije već i zdravstvena i socijalna zaštita, usamljenost, dostupnost usluga i mogućnost da stariji ostanu aktivni u zajednici.

"Ove godine Ujedinjene nacije pozivaju upravo na hitno reprogramiranje društva gdje je to potrebno uraditi po tačno navedenim stubovima, od tržišta rada, mirovinskih fondova, zdravstvenog, stvaranja poticajnog okruženja...", navela je Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova BiH.

Važno je i šta društvo nudi nakon završetka radnog vijeka. Jedan od odgovora su centri za zdravo starenje.

"Imamo ljude iz cijele Bosne i Hercegovine koji nam pišu kako žele da se u njihovim lokalnim zajednicama, gradovima, otvore centri. Nažalost, trenutno je prevaga na Kantonu Sarajevo. Petnaest centara čak postoji", dodala je Sejdefa Bašić Hadžiavdić iz Udruženja Partnerstvo za javno zdravlje.

Jedan od njih je i centar u Starom Gradu, gdje penzioneri kroz druženje, kreativne radionice i različite sekcije aktivno provode vrijeme.

"Program se sastoji od niza zdravstvenih aktivnosti koje svakako utiču na zdravstveno stanje osoba treće životne dobi. Pored toga, imamo socijalni program, međugeneracijsku inkluziju. Njima je najpotrebnija jedna topla, lijepa riječ, jedna dobrodošlica", naveo je Mahir Selmanović, predsjednik Udruženja Generacija.

"Nije to samo kreativna radionica – to je mjesto gdje se mi družimo, gdje pletemo i stvaramo nove uspomene", poručila je Lejla Ivaković Puškar, voditeljica radionice Rukotvorine.

Sa sve većim brojem starijih raste i odgovornost društva da im osigura više od osnovne egzistencije. Zato su, osim penzija, zdravstva i socijalne zaštite, potrebni i sadržaji koji će život nakon radnog vijeka učiniti aktivnijim i kvalitetnijim.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad