Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, ponovo u fokus vraća bezbjednosni aspekt. Poznavaoci prilika upozoravaju da nije isključeno širenje sukoba ni na regiju Zapadnog Balkana. U tom segmentu, ključna je međususjedska saradnja, jer BiH, konkretno, sama, ne bi bila u stanju da se odbrani. No, nije pošteđen ni ekonomski segment. Povećane su i cijene nafte.

“Nije tuđi rat”, naslov je jedne poznate knjige. Poređenje nije slučajno. Nijedan rat nije dovoljno daleko da bi mogli da izbjegnemo njegove posljedice. Osim što saosjećaju s brojnim žrtvama eskalacije na Bliskom istoku, građani Sarajeva i Banja Luke, vidno zabrinuti zbog potencijalnog širenja. Između ostalog i regiju Zapadnog Balkana, samim tim, na nas.

Strah među anketiranim građanima Sarajeva:

“Plašim se, normalno, svako se plaši. I to ne samo za Zapadni Balkan. To može veće razmjere poprimiti”.

“Kod nas je stalno sukob. Pa, pogledajte šta se dešava. Ništa to ne može novo biti. Mi smo od devedesetih u sukobima i to prevarantskim. Gdje su pare, to nas interesuje?”

“Apsolutno se plašim”.

“Malo se i plašim zbog toga što smo i mi u BiH uvijek u nekoj kritičnoj situaciji i nismo baš sigurni”.

“Ne samo na nas, cijeli svijet je u opasnosti”.

U Banjaluci smatraju da slijede posljedice onog što se dešava na Bliskom istoku:

“Hoće, 100% se odraziti, ne samo na naš prostor nego i čitav svijet”.

“Tužno je. Ima li kakav čarobnjak da nam kaže šta će biti na ovoj našoj planeti”.

“Nego šta će. Na sve načine. I ekonomski, politički, bezbjednosni”.

Slutnje građana potvrđuju i stavovi stručnjaka za bezbjednost. Zabrinutost stvaraju i manji sukobi, a ne oni čijim dimenzijama trenutno svjedočimo. Nema mjesta panici, ali opreza nikad dosta.

“Zapadni Balkan je uvijek interesantan i uvijek problematičan i nadam se da neće doći do toga, ali moramo imati dosta razuma, razumijevanje i da se taj dio preduprijedi”, ističe Nedžad Korajlić, stručnjak za bezbjednost.

No, hipotetički, ima li BiH potencijal za odbranu?

“Imamo kapaciteta, imamo i ljudskih potencijala, sve je to nedovoljno, ali najvažnije je da imamo dobre saveznike, dobre prijatelje, komšije i da se to pokuša preduprijediti”, pojašnjava Korajlić.

A osim bezbjednosnog stanovišta, nova eskalacija sukoba ne može da zaobiđe ni ekonomske aspekte.

Konkretno, na cijene nafte, čije su cijene na međunarodnom tržištu skočile za oko dva odsto.

“Svaka nestabilna situacija u političkom i ratnom smislu po definiciji izaziva nesigurnost i nestabilnost i rezultira u skoku cijena sirove nafte ili drugih proizvoda značajnih za potrošnju naših građana u čitavom svijetu, što onda izaziva poskupljenje rafinerijskih cijena”, smatra savjetnik za finansije Zoran Pavlović.

I to samo nekoliko dana nakon što je tržište naftnih derivata dobilo signal od Saudijske Arabije da bi cijene mogle biti niže.

“Međutim, nažalost, dočekala nas je ova ovaj cijeli haos oko sukoba na Bliskom istoku, a nijedno tržište ne voli nestabilnosti. Već smo u roku od dva dana imali povećanje od nekih dva do tri dolara po barelu”, podsjeća Sanel Halilbegović, profesor na Burch Univerzitetu.

U većini tržišta, u cijene je ukalkulisan učešće Libana, no, sudeći po izjavama upućennih, učešće Irana nije. To znači da će, od trajanja sukoba, zavisiti i stabilnost tržišta. Ako potraje, više cijene mogle bi da se odraze i na sve druge proizvode široke potrošnje.