Susjedna Hrvatska u proteklom periodu sa svojih polica zbog neispravnosti povukla je mnogo proizvoda. Stoga se nameću pitanja: kakve su kontrole hrane u BiH? O čemu bh građani, osim cijena, moraju voditi računa? 

”Ti si ono što jedeš” – često poručuju ljekari. Bh građani uglavnom jedu nekvalitetno, a na hranu i dalje gledaju kao na izvor energije, a ne samog zdravlja, objašnjava sarajevska nutricionistkinja. Važno je kupovati kvalitetno i domaće – jer ono prije stigne na police od uvezenih proizvoda kojem opada nutritivna vrijednost.

”Kupimo bh jabuku umjesto one iz Brazila recimo. Imala sam priliku živjeti u drugim zemljama i ta je osviještenost važnosti lokalnog proizvoda puno veća i jača. Jedan će Španac npr prije kupiti špansku jagodu nego onu od svog susjeda Portugalca jer zna da kad kupuje tako da ostavlja novac u svojoj državi”, kaže Amela Ivković O'Reilly, nutricionistkinja.

No, hrana koju bh građani koriste je sigurna  i ispitana, objašnjavaju nadležni. Obzirom da je Hrvatska sa polica povukla veliki broj proizvoda iz Agencije za sigurnost hrane poručuju da građani ne trebaju biti zabrinuti jer je BiH dio sistema EU za brzo uzbunjivanje.

”Sve što se povuče u Hrvatskoj bude provjereno i u BiH upravo kroz sistem Brzog uzbunjivanja, za sve što dođu informacije ili indicije provjere se serije, lotovi…. imate dosta situacija da određene proizvode nemate u BiH i obrnuto. Ako pak imaju ovdje onda sve serije koje se povlače u susjednim zemljama, budu provjerene i ovdje”, navodi Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH .

Tokom ovog mjeseca sa polica u BiH povučena su četiri proizvoda. Tako je utvrđeno prisustvo parazita u smrznutoj ribi oslić, kao i nekoliko proizvoda u kojima je korišten etilen oksid iako je propisano da se on ne smije koristiti za sterilizaciju aditiva.

”Vrlo često iz preventivnih razloga opozvani proizvodi nemaju negativne posljedice na zdravlje potrošača jer se to odradi u kratkom roku. Najčešći problem je, ako se dese kontaminirani proizvodi, kroz zdravstveni sistem ne vidimo i ne dobijemo informaciju da li je bilo ljudi kojima je ugroženo zdravlje po tom pitanju”, poručuje Almir Toroman, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet UNSA.

”Uzimajući u obzir prehrambene navike ti proizvodi koji najčešće mogu biti kontaminirani, dugoročno ne bi trebalo da bude nekih  efekata po zdravlje ljudi”, dodaje Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.

Kontrole hrane su zbog toga česte, poručuju iz Agencije. Mnogo toga je i do samih građana, koji bi trebali voditi računa o tome šta i gdje kupuju. Sa druge strane manjkavost postoji u kontrolama poljoprivrednog zemljišta i u korištenju pesticida.

”Kupovati proizvode koji nisu deklarisani, kupovati na nepoznatim mjestima na nezvaničnim mjestima to je rizik, ozbiljan rizik. Ti proizvodi nisu kontrolisani, kupovati od nepoznatih podrazumijeva rizik da kupujemo proizvod koji nije zdravstveno ispravan. Građani neka kupuju proizvode koji su deklarisani”, kaže Almir Toroman, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet UNSA.

Bitno je provjeriti i rok upotrebe jer supermarketi nekada propuste da izbace takve proizvode. Ovakvi slučajevi se prijavljuju inspekcijama. Kada su u pitanju propusti u ovoj oblasti kazne su propisane od dvije do čak 200 hiljada maraka. Sigurnost hrane u BiH stručnjaci ocjenjuju zadovoljajućom ocjenom, a na svakom od građana je da osim sigurne jede i kvalitetnu hranu.