Historičar Husnija Kamberović je u Novom danu na N1 , između ostalog, govorio i o dešavanjima u Skupštini Crne Gore i usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici.

“Ovo nije prvi put da se u Skupštini Crne Gore raspravlja o tome. Bilo je tu raznih pokušaja da se dođe do ovakve formulacije koja tačno osuđuje genocid koji je počinjen, priznaje se da je to bio genocid. To je odraz onoga što se dešava danas u Crnoj Gori s jedne strane, s druge strane pokazatelj nekog demokratskog potencijala koji postoji u crnogorskom društvu. Treća stvar, mislim da je ovo ipak pokazatelj da te, bez obzira na veoma snažne velikodržavne velikosrpske ideje koje se iz Srbije i dalje ubacuju u Crnu Goru, da one ipak nemaju većinu u Crnoj Gori. Crna Gora je s ovim doista napravila jedan iskorak ka prihvatanju toga što jesu evropske vrijednosti. Nijedna država na Balkanu ne može krenuti, ne može ući u Evropu, dok ne prihvatimo evropske standarde”, kazao je Kamberović u razgovoru sa našom Almom Dautbegović – Voloder.

Društva se, kazao je, moraju suočiti sa činjenicom da se u Srebrenici desio genocid.

“To bi bilo dobro i u Srbiji, ako bi se našlo snage, mada znam da to ide teško. To prihvatanje činjenice da se u Srebrenici desio zločin genocid bi značio skidanje s leđa tog tereta i omogućio bi kretanje naprijed. Ovako će to stalno opterećivati srpsko društvo, srpske političke elite, konačno se opterećivati srpsku naciju zbog toga”, dodao je.

Kako je naveo, prošlost se često zloupotrebljava.

“Nužno je suočavanje s prošlošću da bismo krenuli naprijed. Prošlost bi mogla biti neka prednost da idemo dalje. Važno je da modele i djelovanja naših političkih elita u prošlosti razumijemo i iz toga izvučemo neku pouku. Imali smo zajedničku prošlost, nekad je bila dobra nekad loša, i na nama je da detektriramo šta je to bilo dobro a šta loše”, naveo je Kamberović.

Crnogorski parlament usvojio je u četvrtak rezoluciju kojom se osuđuje genocid u Srebrenici te je dužnosti razriješen ministra pravosuđa i ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića, koji je ranije javno negirao genocid.

Rezolucija o Srebrenici osuđuje genocid u tom gradu, potvrđuje da je u genocidu stradalo preko 8000 civila bošnjačke nacionalnosti, zabranjuje javno negiranje postojanja ili umanjenje genocida u Srebrenici, te se njome proglašava 11. srpnja Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.

Rezolucija o Srebrenici, koju su predložili zastupnici Bošnjačke stranke, podržani od cjelokupne oporbe, dobila je podršku 55 zastupnika, dok su protiv bili su zastupnici vladajućeg prosrpskog Demokratskog fronta. Prevagu su u glasanju za oba teksta donijeli glasovi zastupnika Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koji su prekinuli bojkot rada parlamenta i vratili se u plenarnu dvoranu kako bi glasali.