Kamberović o Tromp: Nije negirala genocid, ona kaže da je Srbija odgovorna za genocid u BiH

"Devet godina uzastopno, jedna mala skupina ljudi uz podršku studenata koji aktivno sudjeluju, pravim jedan ovakav festival koji zapravo ima puno više čak od regionalnog obilježja. I to se može vidjeti po reakcijama ljudi, ne samo iz regiona, nego i velikog broja istoričara iz Evrope, pa i svijeta, Kanade, odakle su nam svi istoričari dolazili u proteklih osam godina, evo i sad deveti put. To je jedan osjećaj da se radi o jednom velikom skupu istoričara, na kojem se okupljaju istoričari koji su najvećim dijelom, ali ne samo to, usmjereni ili nekako predijeljeni za obračun s onim revizionističkim nasrtajima na našu historiju, ali i jedan kontinuitet, jedno regionalno evropsko obilježje i festival koji zapravo nudi različite perspektive. Ovo nije istoričar istomišljenika, prema da kažemo on se fokusira pretežno na one, ali to su profesionalci, zapravo taj profesionalni pristup historiji je jedno od naših obilježja. I još jedno možda obilježja koja su važna, a to je pružanje šanse mladim ljudima. Dakle, region, Evropa, širi kontekst, profesionalizam, kontinuitet, mladi ljudi koji stvaraju svoje mreže i nakon toga još razvijaju prijateljstva i profesionalizam. To su neka temeljna obilježja i ja mislim da je to za nas dovoljno", kazao je Kamberović za N1.

O snazi antifašističkog pokreta

Ističe da nije bilo jednostavno koncipirati festival s ovim sadržajnim temama, iako je prvobitni plan bio da čak govorei o 1875. godini - 150 godina od otvaranja Velike Istočne krize, ali su se odlučili ipak za ove tri oblasti.

"Recimo ako smo htjeli da govorimo o 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, prvo smo diskutirali šta zapravo želimo i onda smo rekli da želimo postići dvije stvari. S jedne strane otvoriti tu priču ili pokazati priču, naravno ne otvarajući prvi, ali pokazati snagu antifašističkog pokreta na Balkanu u toku Drugog svjetskog rata. S druge strane, budući da smo mi festival koji uvijek nudi neke alternativne pristupe, pokazati i zapravo šta se to desilo onda 1945. godine, pogotovo s obzirom na činjenicu da mi u posljednje vrijeme stalno i u historiografiji i u javnom diskursu nekako imamo diskusije oko represivnog režima koji je uspostavljen 1945. godine, koliko je on stvarno represivan, koliko nije. I rekli smo da, želimo dakle kazati dvije stvari, kakva je snaga antifašističkog pokreta i s druge strane, da li je vlast uspostavljena na tom valu pobjede antifašizma 1945. godine bila represivna. Želimo to promatrati i u širem evropskom i svjetskom kontekstu. Jer nije isto recimo ako mi govorimo o snazi antifašističkog pokreta na Balkanu i snazi nekih drugih antifašističkih pokreta u Evropi. Šta vidimo? Vidimo da je ovaj naš jugoslavenski i bosansko-hercegovački antifašistički pokret bio najsnažniji i najjači u Evropi. I mislimo da o tom jednom pokretu, koji je, kažem, najjači u Evropi, treba ozbiljno raspraviti. I s druge strane, ako govorimo o represiji, onda želimo da vidimo dobro, ali da li ta represija ima, da li takvih represivnih režima imamo i u Francuskoj i nekim drugim državama i zašto se to dešava?", rekao je Kamberović.

Kultura sjećanja i antifašističko naslijeđe

Ističe da nije isto "ako imamo neku vrstu represije koja se provodi na primjer na Balkanu, gdje su ljudi u četiri godine krvarili, bili su ogromni ratovi, ogromna stradanja, ubistva i tako dalje ili u SAD gdje su ljudi tokom četiri godine rata mogli samo slušati da se negdje u Evropi vodi rat". Također, diskustovat će se o tome zašto neki obilježavaju Dan pobjede ili zašto smo tu cijelu pobjedu antifašističkog pokreta u toku Drugog svjetskog rata sveli, zapravo, samo na taj Dan pobjede.

Kazao je kako je jedna od važnih tema kultura sjećanja - kako se mi danas odnosimo prema tom antifašističkom nasljeđu.

"Jer antifašističko nasljeđe, to je, kako bih rekao, jedna svijetla stranica svjetske istorije. Antifašizam je najsvjetlija strana svjetske istorije. Ali, samo pitanje, kako se mi prema tom antifašizmu odnosimo? Jer, vrlo često, mi nismo pravedni prema istoriji", kaazo je.

Panel o Dejtonskom sporazuma, gost Michael Steiner

Panel o Dejtonskom mirovnom sporazumu izazvao je veliku pažnju. On okuplja domaće političke aktere, koji su bili i direktni učesnici ovih pregovora. Na pitanje šta očekuje od tog dijaloga, kazao je: "Gledamo i slušamo zadnjih mjesec dana o tome. Mi imamo različite tu opet pristupe, ali zadatak historičara ili naučnika, to su i politolozi i sociolozi i tako dalje, bi bio da, zapravo, poslije 30 godina stvarno nekako reinpretiramo te događaje, ponudimo neka nova viđenja, ali da vidimo na temelju čega ćemo te nove interpretacije mi temeljiti. Dakle, da li imamo neki novi dokumenta i o tome ćemo, o tome smo organizirali jedan akademski panel u kojem sudjeluju istoričari iz Evrope. Želimo vidjeti da li u Parizu ili Berlinu postoji neki novi dokument", rekao je Kamberović u Novom danu.

Rekao je kako je ideja bila da okupe članove Predsjedništva i pitaju ih da li su znali o čemu će se tada razgovarati u Dejtonu, da li su pregovarali, da li je bilo nekih dokumenata koje su oni ponudili, da li je bilo jedinstvenog stava itd. Treći panel je, kako je rekao, s ljudima koji su bili odgovorni za porovedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Među njima je Michael Steiner.

"Pokušali smo imati domaću scenu, isključivo akademski panel i panel o prvoedbi s ljudima koji su bili zaduženi za to. Mislim da će biti važno vidjeti kako su oni rješavali te neke probleme 1996. i 1997. godine, a 30 godina nakon neki drugi to ne znaju", rekao je Kamberović.

Negodovanja javnosti

Veliku polemiku izazvala je najava da će se kao gošća pojaviti Nevenka Tromp. Zbog toga je uslijedila i preprika na relaciji bivši reis Mustafa Cerić i istoričar Husnija Kamberović.

"Ona otvara History Fest svojim predavanjem. Teza koju je zastupala u svojoj knjizi je da je Srbija uključena u rat 192. godine, da se provodio genocid u BiH od 1992. godine i da je genocid u Srebrenici samo vrhunac genocida. Njena teza nije negiranje genocida nego obrnuto. Ona kaže da je Srbija odgovorna za genocid u BiH. Žao mi je da su neki reagovali zbog nerazumijevanja stvari", rekao je Kamberović.

Detalje pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad