Kamenolomi bez kontrole: Kada je profit od kamena važniji od ljudskih života

autor:

05. nov. 2024. 09:23

| Vijesti

Podijeli

donja_jablanica_kamenolom_tragedija — Donja Jablanica / F.Z./N1 | Donja Jablanica / F.Z./N1

Masovna je potražnja za kvalitetnim kamenom za razne namjene, a pogotovo za gradnje putova. Rad u kamenolomu, između ostalog i zbog toga, više je nego unosan posao. Koliko god bio profitabilan, i za pojedince i za državu, sigurnost i ljudski životi uvijek trebaju biti na prvom mjestu.

Oglas

Početkom oktobra, tačnije 4.10, katastrofalna nesreća sa tragičnim ishodima zadesila je mještane Donje Jablanice. Usred noći, jaka kiša koja je padala, izazvala je vodene bujice i u kamenolomu, iz kojeg su se pokrenuli stijene i kamenje, i sravnile naselje. Veći broj ljudi je ostao potpuno bez krova nad glavom, a pojedini sa djelimično uništenom imovinom. Ali ono što je najteže i nenadoknadivo su životi izgubljenih ljudi. Ukupno njih 18 je stradalo. Godinama su mještani između sebe govorili da im se buši iznad glave.

Otvorena istraga o kamenolomu i nelegalna sječa šume

"Čim se desilo, moj ćaća govori: srušio se kamenolom 100 posto", govori mi kolegica rodom iz Donje Jablanice.

Ljudi su znali, očito, no prije nesreće, kako saznaje N1, Inspekciji HNK niko nije prijavio izvođenje radova u spornom kamenolomu.

"Pregledom službenih evidencija Inspektorata Ministarstva gospodarstva HNK utvrđeno je da u posljednjih deset godina od građana nije zaprimljena niti jedna prijava da se vrše radovi na površinskom kopu 'Šupljika' Jablanica", rečeno je za N1 iz Ministarstva privrede HNK.

Neposredno nakon nesreće, vlasti u HNK otvorile su istragu o kamenolomu. Ono što do sada znamo je da kamenolom nikada nije dobio koncesiju za eksploatiranje kamena. Kantonalni inspektori su više puta od 2009. do 2021. godine vršili nadzor nad ovim kamenolomom, te izdali niz naloga za provođenje mjera. Kako smo saznali, bilo je i prijašnjih vlasnika ovog kamenoloma te je moguće da će istraga potrajati.

╰┈➤ Saznaj još: Pruga kod Jablanice i dalje “visi u zraku”, a mještani se pitaju: Prijeti li kamenolom i dalje?

"Tim tužitelja koji je formiran povodom tragedije koja se desila na području općina Jablanica i Konjic intenzivno provodi istražne radnje u suradnji sa policijskim istražiteljima. Po naredbi tužitelja obavljene su obdukcije tijela smrtno stradalih, te se čekaju pismeni nalazi obducenta. Također, po naredbi suda, a pod nadzorom Tužilaštva HNK, istražitelji policije su izuzeli poslovnu dokumentaciju iz Ministarstva privrede HNK, a vezano za firmu 'Sani' d.o.o. Jablanica, u čijem sastavu je navodno bio i pomenuti kamenolom, te su naređena određena vještačenja", rekli su za N1 iz Tužilaštva HNK-a, dodajući da nastavljaju rad na ovom predmetu.

Oglas

Jablanica, objekat zatrpan kamenjem / F.Z. | Jablanica, objekat zatrpan kamenjem / F.Z.

Kao jedan od uzroka pojave klizišta u zoni Donje Jablanice spominje se i neplanska i nelegalna sječa šume uslijed čega dolazi do destabilizacije terena, a klizišta su se upravo pokrenula u tim dijelovima. Te informacije na terenu je dobio, kako nam je sam kazao, Zvjezdan Karadžin, profesor okolinske sigurnosti na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

"Treba znati da je procentualno gledajući u BiH pod šumama površina od 55 posto. Nelegalna sječa šume je jako profitabilna djelatnost i samim tim zbog neadekvatne kontrole i kazni predstavlja jedan široko raširen problem u cijeloj državi. Nerijetko takva neplanska sječa šume završava formiranjem klizišta, manjeg ili većeg obima, koja su u konkretnom slučaju područja Jablanice imala katastrofalne posljedice", istaknuo je sugovornik N1.

Kamenolomi su kroz historiju izazvali nekoliko nesreća širom svijeta. U Norveškoj 2020. godine, došlo je do klizišta kod kamenoloma u oblasti Alta, gdje je ogromna površina zemlje skliznula u fjord, odnoseći nekoliko kuća. U Austriji je 2020. godine došlo do velikog odrona u kamenolomu u blizini Salzburga, gdje je stijena i zemlja blokirala puteve i ugrozila nekoliko obližnjih kuća. Iako nije bilo žrtava, evakuacija je bila neophodna jer je prijetila opasnost od dodatnih odrona. Ovaj incident je uzrokovan kombinacijom prirodnih faktora, kao što su kiše, i ljudske aktivnosti u kamenolomu. U američkoj državi Alabama, 2019. godine, došlo je do urušavanja stijene iz kamenoloma koja je oštetila obližnje domove i poljoprivredno zemljište. Odron je nastao zbog intenzivnog iskopavanja u kamenolomu, što je oslabilo stijene i izazvalo njihov pad. Vlasnici kuća su morali da napuste svoja imanja zbog rizika od daljih urušavanja. U Vijetnamu je 2016. godine došlo do velikog odrona iz kamenoloma u provinciji Thanh Hoa, gdje su tone kamenja i zemlje padale na radnike, ubivši osam ljudi. Iako se nesreća dogodila unutar kamenoloma, odron je ugrozio i obližnje zajednice, prisiljavajući vlasti da evakuišu stanovništvo zbog straha od daljih klizišta i urušavanja. U sjevernoj Italiji, u regionu Pijemont, 2014. godine, veliki odron iz kamenoloma je oštetio puteve i infrastrukturu u okolnim naseljima. Lokalni putevi su bili blokirani, a nekoliko kuća je evakuisano jer su se nalazile u zoni potencijalnog rizika od novih odrona. Ovaj incident se desio nakon dugog perioda intenzivne eksploatacije, što je destabilizovalo teren. Pored nesreća koje direktno uključuju radnike ili građane, kamenolomi mogu uzrokovati nesreće indirektno, kroz zagađenje i ugroziti zdravlje lokalnog stanovništva.