Kapidžić: BiH prijeti „spora smrt“ institucija, koalicijski pregovori uglavnom su podjela moći i resursa

Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i direktor Instituta za društvena istraživanja objašnjava da dejtonski sistem ima dvostruki učinak: sprečava jednu stranku da zavlada cijelim političkim sistemom, ali istovremeno ostavlja prostor za dugotrajno blokiranje institucija.

„Ne bih to nazvao dramatičnim ustavnim slomom, nego prije sporom smrću, u smislu da te institucije jednostavno mogu prestati funkcionisati“, rekao je Kapidžić.

Upozorio je da pojedini postupci formiranja vlasti i imenovanja u regulatorna tijela ili pravosuđe nisu strogo vezani za rokove.

„Tako možete jednostavno pustiti da te institucije polako odumiru“, kazao je.

Prema njegovoj ocjeni, Ured visokog predstavnika oslabljen je do mjere da ne može djelotvorno intervenisati u slučaju takvih blokada. Zbog toga očekuje nastavak postepene normalizacije praksi koje slabe demokratske institucije.

Elite se dogovaraju o očuvanju slabog sistema

Kapidžić naglašava da dejtonski model podjele vlasti ima važno pozitivno naslijeđe jer je pomogao spriječiti obnovu velikog nasilja među zajednicama. Međutim, političke elite uspjele su ga iskoristiti za vlastite interese.

Takav model, objašnjava, pretpostavlja da predstavnici zajednica budu spremni na kompromis. Umjesto dogovora o efikasnom upravljanju, smatra da je među elitama postignuta saglasnost o očuvanju slabih institucija.

„Održavanje slabe vladavine prava, nerješavanje ratnog naslijeđa, zarobljavanje državnih institucija - o tome postoji saglasnost među elitama, ali ne i o tome kako efikasno upravljati zemljom i praviti kompromise“, rekao je.

Kontrola javnih nabavki i mogućnost zapošljavanja u javnim preduzećima, prema njegovoj analizi, važni su za dugovječnost dominantnih stranaka.

„Većina koalicijskih pregovora odnosi se na podjelu moći i resursa, a mnogo manje na kreiranje politika“, kazao je.

Stranke se, dodaje, predstavljaju ne samo kao zaštitnici identiteta svoje zajednice nego i njene mogućnosti da raspodjeljuje resurse i radna mjesta.

Nadmetanje unutar etničkih grupa

Kapidžić političko nadmetanje u BiH opisuje kao podijeljen stranački sistem u kojem se konkurencija prvenstveno odvija među strankama koje traže podršku iste etničke grupe.

Različite vizije države postoje, ali njihovi zagovornici uglavnom ne pokušavaju pridobiti iste birače. Populističke poruke zato često ciljaju navodne izdaj­nike unutar vlastite zajednice.

„Ova vrsta populizma koristi etnički narativ da polarizira vlastitu grupu, jer se tu nalazi biračko tijelo“, objasnio je.

I sukob vlasti i opozicije u Republici Srpskoj posmatra kroz taj okvir. Korupcija i političko pogodovanje jesu važne tačke nadmetanja, ali opozicioni status sam po sebi ne znači manje nacionalizma.

Dodik ostaje utjecajan, promijenila se vanjska podrška

Republiku Srpsku pod SNSD-om i dalje smatra najjasnijim primjerom kompetitivnog autoritarizma u BiH - sistema u kojem političko nadmetanje postoji, ali vladajući imaju izrazitu prednost kroz kontrolu institucija i resursa. Ocjenjuje da su neki njegovi elementi ublaženi sudskim postupcima i dogovorima uz pomoć SAD-a.

Milorad Dodik, iako nije kandidat, ostaje jedan od najutjecajnijih političara u zemlji.

„Ako samo pogledate bilborde SNSD-a, on je uvijek na njima“, rekao je Kapidžić.

Posebno je izdvojio promjenu američkog odnosa prema Dodiku.

„Milorad Dodik uspio je uraditi nešto za šta niko nije mislio da je moguće, a to je dobiti podršku Sjedinjenih Američkih Država“, ocijenio je.

Nastojanja da se uspostave poslovne i političke veze s Trumpovom administracijom, smatra, mogu ojačati i SNSD i Dodika lično.

Druge stranke ne znače drugačije upravljanje

Kapidžić određeni potencijal vidi u građanskim skupštinama, u kojima nasumično odabrani građani razmatraju zajedničke probleme i predlažu rješenja. Prema njegovom iskustvu, spremniji su na kompromis od političara, ali njihove preporuke zavise od podrške institucija.

Od samih izbora ne očekuje veliki zaokret.

„Možda ćemo vidjeti druge stranke u vlasti“, rekao je, podsjećajući da su se smjene vlasti u dejtonskom sistemu ranije odvijale bez izazivanja sukoba.

Ipak, drugačiji način upravljanja, politika izvan etničkih okvira i demokratska obnova, prema njegovoj procjeni, malo su vjerovatni.

„U političkom smislu, Bosna je vrlo stabilna, ali stabilna i u negativnom smislu: napredak se događa ili veoma, veoma sporo ili nikako“.

Kada kaže da je zemlja zaglavljena u prošlosti, objašnjava da ne misli samo na rat, nego i na prethodnih trideset godina u kojima se vrlo malo toga promijenilo.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad