Oglas

Analiza Ericha Rathfeldera

"Svjetski rat vrijednosti": Šta je geopolitički na kocki u BiH?

author
Igor Spaić
02. okt. 2026. 12:12
825256716_3604470626378034_2404272210258546162_n
Napravljeno uz pomoć umjetne inteligencije

Promjena američke politike prema Bosni i Hercegovini stvara novu neizvjesnost i povećava odgovornost Evrope za očuvanje zemlje, ocjenjuje njemački list taz u analizi objavljenoj uoči općih izbora. Dopisnik Erich Rathfelder povezuje približavanje Washingtona Miloradu Dodiku s lobiranjem i poslovnim interesima ljudi bliskih Donaldu Trumpu, dok njegovi sagovornici upozoravaju na nedostatak evropske odlučnosti.

Oglas

Promjena američke politike prema Bosni i Hercegovini stvara novu neizvjesnost i povećava odgovornost Evrope za očuvanje zemlje, ocjenjuje njemački list taz u analizi objavljenoj uoči općih izbora. Dopisnik Erich Rathfelder povezuje približavanje Washingtona Miloradu Dodiku s lobiranjem i poslovnim interesima ljudi bliskih Donaldu Trumpu, dok njegovi sagovornici upozoravaju na nedostatak evropske odlučnosti.

„Pod Trumpom se SAD prvenstveno okreću proruskoj Republici Srpskoj. Multietničku državu Bosnu i Hercegovinu sada Evropa mora sama sačuvati“, navodi se u uvodu teksta.

Rathfelder piše da su nove izborne tehnologije prije nekoliko mjeseci budile nadu u pozitivan politički zaokret i ograničavanje prostora za manipulacije glasovima. Međutim, smatra da su odlazak Christiana Schmidta i promjena američkog pristupa BiH potisnuli te nade.

Podsjeća da su SAD i evropske države decenijama podržavale dejtonsko uređenje zemlje. Prema njegovoj ocjeni, promjena politike Washingtona sada dovodi u pitanje dosadašnji zajednički pristup.

Lobiranje i poslovni interesi

Rathfelder američki zaokret povezuje s Dodikovim lobiranjem u Washingtonu. Kao najveći uspjeh te kampanje izdvaja ukidanje američkih sankcija Dodiku, njegovoj porodici te povezanim kompanijama i pojedincima u oktobru 2025.

Navodi da je State Department odluku obrazložio Dodikovim povlačenjem s funkcija i povlačenjem neustavnih secesionističkih zakona njegove stranke SNSD. Autor, međutim, tvrdi da su iza tog poteza stajali konkretni poslovni interesi.

U tom kontekstu izdvaja Južnu interkonekciju, gasovod kojim bi američki ukapljeni prirodni gas preko hrvatske jadranske obale dolazio u BiH. Taz piše da su s kompanijom koja stoji iza projekta povezani Joseph Flynn, brat bivšeg američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna, i Trumpov advokat Jesse Binnall.

Rathfelder tvrdi da je Dodik zauzvrat odustao od dugogodišnjeg protivljenja gasovodu. Ukidanje sankcija i podršku projektu tako predstavlja kao povezane elemente političkog i poslovnog približavanja Washingtona i rukovodstva RS-a.

Razilaženje Washingtona i Evrope

Autor tvrdi i da je Schmidt bio izložen snažnom američkom pritisku zbog blokiranja dogovora o gasovodu i pravnog postupanja prema Dodiku. Njegov odlazak tumači kao posljedicu tog pritiska.

Nakon toga, navodi taz, SAD su pokušale za nasljednika nametnuti italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, kojeg list opisuje kao bliskog Trumpu.

Iz tih događaja Rathfelder izvodi zaključak da se Washington udaljava od dosadašnje međunarodne politike prema BiH, uz moguće posljedice po sigurnosnu strukturu jugoistočne Evrope.

„Jesu li SAD na Balkanu sada protiv EU?“, pita autor.

Istovremeno, evropske integracije BiH opisuje kao proces koji blokiraju hrvatski i srpski nacionalisti. U njegovoj analizi, domaće blokade i razilaženje međunarodnih partnera dodatno otežavaju političku situaciju.

Bassuener: „Svjetski rat vrijednosti“

Američki društveni naučnik Kurt Bassuener, koji živi u Sarajevu, za taz iznosi zabrinjavajuću procjenu međunarodnog trenutka.

„Nalazimo se u svjetskom ratu vrijednosti“, kaže Bassuener, smatrajući da se takvo nadmetanje posebno snažno odražava u Bosni i Hercegovini.

Ocjenjuje da evropska javnost i Evropska unija nisu dovoljno svjesne ozbiljnosti situacije. Podsjeća da evropske snage EUFOR-a od kraja 2004. imaju ulogu u zaštiti teritorijalnog integriteta države i mira, ali kritikuje političku odlučnost Evrope.

„Evropa trenutno ne pokazuje jasnoću, samopouzdanje ni volju“, poručuje.

Kraske kritikuje prioritete Berlina

Publicistkinja i poznavateljica Balkana Marion Kraske također upozorava na podjele unutar Evrope, uključujući njemačku politiku.

Prema pisanju taza, Berlinu zamjera što previše pažnje posvećuje rudnim nalazištima u Srbiji, umjesto podršci demokratizaciji. S Bassuenerom dijeli stav da Njemačka i Evropa imaju odgovornost spriječiti da BiH sklizne u haos.

Rathfelder predstojeće izbore razmatra i kao test očuvanja demokratskog procesa, posebno naglašavajući važnost sprečavanja izbornih prevara u RS-u.

U središtu njegove analize ostaje pitanje evropske spremnosti da zaštiti stabilnost i cjelovitost BiH u trenutku kada američku politiku ocjenjuje kao sve udaljeniju od dosadašnjeg zajedničkog pristupa.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama