Kapo: Dodik jedno priča drugo radi, zar misli da to Amerika ne vidi - ozbiljne države imaju svoje informacije

O tragediji u Sarajevu i protestima mladih

Na samom početku, Kapo se osvrnuo na unutrašnju situaciju u BiH i stravičnu nesreću u Sarajevu:

"Vjerovatno kao i svi ostali građani Bosne i Hercegovine – i uopšte ko god je čuo tu vijest – jedna velika tragedija, tuga i upozorenje svima nama, pogotovo onima koji kontrolišu sistem, da se vodi više računa o sigurnosti. Nadam se da će sistem odgovoriti zadatku i utvrditi tačne uzroke ovoga što nam se desilo. Lekcije su uvijek tu – ako hoćemo čitati lekcije. One dolaze svakim danom, pogotovo u slučajevima kao što je ovaj. Mi smo demokratska zemlja, svako ima pravo u okviru zakona da izrazi svoje negodovanje i nadam se da će poslije ovoga situacija biti bolja. Žalosno je što smo izgubili život i što su ljudi doživjeli teške povrede. Ne znam šta bih rekao dalje."

Razlika između retorike i strukture: Rubio i Trump

Govoreći o porukama Marca Rubija na Minhenskoj konferenciji, Kapo je istakao važnost razumijevanja svjetskih procesa.

"To inače tako biva, pogotovo na svjetskom nivou, kada se čuje poruka koja nije bila očekivana. Mislim da mi u BiH trebamo naučiti da razlikujemo strukturalne stvari, saveze, kako svijet funkcioniše – i retoriku. Retorika je jako važan dio politike, ali nije politika. Retorikom se često stvaraju pozicije za pregovore, pokušavaju se usmjeriti partneri – ili oni s druge strane – u jednom smjeru da bi se radilo u drugom. Retorika je itekako važna. Šta je ovo bilo? Ovdje hoću da se osvrnem na retoriku predsjednika Amerike, Donalda Trumpa, koja je takva kakva jeste – neobična je i za Sjedinjene Američke Države i za svijet, jer s takve pozicije riječi odjekuju diljem planete. I ta retorika je jedno, ali stvarna politika koja se dešava nakon te retorike je nešto drugo", naveo je Kapo.

Kapo pojašnjava da je struktura zapadnog svijeta čvrsta od 1945. godine.

"Ta stvarna politika – odnosno struktura zapadnog, euroatlantskog svijeta – vrlo je čvrsta i traje od 1945. godine do danas. Ima svoje temelje, ugovore. Ovdje govorimo i o NATO-u, kasnije i o Evropskoj uniji, to sam više puta ponavljao. I ta struktura je do sada pokazala otpornost na izazove. Međutim, dolaskom predsjednika Trumpa, koji ima svoju viziju svijeta, ta retorika često odudara od temeljne strukture", naglasio je.

Detaljno o sankcijama i manevrima Milorada Dodika

Kapo je posebno analizirao poziciju Milorada Dodika u kontekstu američke politike.

"Ono što se reflektuje na BiH, nama je taj dio važan, jeste da određeni političari, prije svega Dodik, misle da mogu na trenutnom talasu promjene retorike promijeniti i određene stvari u BiH. Tu treba biti vrlo oprezan. Čitava javnost govori o njegovom lobiranju, godinama se troši ogroman novac za to. Treba pratiti te stvari i razmišljati na koji način mi možemo otvoriti kanale da utječemo na ono što se tiče BiH. U tom smislu vidjet ćemo u kom smjeru će se kretati situacija. Struktura postoji – Rubio je ponovio da je tako", istakao je naš sagovornik.

Na pitanje o strateškom zaokretu ili političkom manevru pod pritiskom, Kapo je odgovorio.

"To je mješavina više stvari. Moramo se vratiti na referentnu tačku: Dodik je prije 15 mjeseci bio predsjednik Republike Srpske, nakon toga je osuđen, pa je bilo pitanje da li će biti uhapšen. Nakon toga on 'reterira' svoju poziciju – ja ne govorim o dnevnoj politici, nego o onome što se dešavalo: dolazi na Sud BiH, povlači zakone koji su bili protiv Bosne i Hercegovine. Nakon toga mu se ukidaju sankcije. Čak i u SAD-u postoje diskusije u određenim krugovima da li je to bilo preuranjeno ili ne, ali mi radimo s onim što je na terenu. Prošlo ljeto on je bio pritisnut da to uradi kako bi se uopšte vratio u igru. Tu je i novac, i njegovo lobiranje odigralo značajnu ulogu. Međutim, mislim da on svojim manevrom ne može prevariti nikoga – pogotovo Evropu i Ameriku. Oni imaju sve informacije i podatke", kazao je Kapo.

Državna imovina kao uslov za NATO: „Pitanje svih pitanja“

Kapo je povukao direktnu vezu između uknjižbe imovine i euroatlantskog puta:

"Sve je to jako povezano, dobro je pitanje – povezivanje državne imovine i NATO-a. Da nas vratim u 2010. godinu, kada smo dobili MAP. Dobili smo ga uslovno – to je posljednji korak prema članstvu u NATO-u – i dobili smo ga uslovno da se perspektivna vojna imovina uknjiži na državu BiH. To je zahtjev NATO-a. U tom momentu, iz manjeg BiH entiteta, 23 lokacije koje se nalaze na toj teritoriji, oni su uslovili: uknjižiće tih 23 lokacije, ali da se podijeli državna imovina. Mnogi su to danas zaboravili. Koristili su pitanje puta prema NATO-u da bi dobili državnu imovinu – a to je puno opasnije, jer podjela imovine na entitete ugrožava suverenitet BiH, pravnu sigurnost i tako dalje. Pitanje državne imovine je vrlo jasno. Imamo presude, imamo situacije gdje je država uradila stvari kako treba. Na kraju krajeva, pitanje Američke ambasade – lokacija na kojoj se nalazi – riješeno je po Ustavu i zakonu BiH. Mi imamo put kako se to radi."

Ekonomski interesi i sigurnosni plašt

O podudarnosti američkih i evropskih interesa, Kapo kaže:

"Evropska unija (tada Evropska zajednica) i Sjedinjene Američke Države priznale su BiH i njihovi zvanični stavovi su jasni: podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, te aspiracijama prema EU i NATO-u. Tu zvaničnih razlika nema. Uvijek mogu postojati nijanse – svako se bori za svoje interese. A kad govorimo o investicijama koje ste spomenuli: Južna interkonekcija, namjenska industrija, infrastruktura – naravno da će se svako boriti za svoj dio gdje god ima interesa. Ali vraćamo se na početak: države koje su ušle u EU-NATO uglavnom su prvo ulazile u NATO. Kad se stvori sigurnosni plašt, strane investicije rastu, standard građana raste, ljudi žive sigurnije, bogatije, bezbjednije."

Testiranje partnerstva i diplomatska borba

Kapo zaključuje da institucije BiH moraju biti proaktivne, ali i da se partnerstva moraju testirati.

"Bit će vrlo zanimljivo. Vi ste rekli: Dodik pokušava da se pozicionira kao američki partner ovdje s kojim se treba razgovarati. To je okej ako su namjere iskrene prema BiH i kretanju prema euroatlantskom svijetu. Međutim – hajmo testirati to. Da li Amerikanci vide diskrepanciju: jedno radiš, drugo govoriš? Pa zar mislimo da ne vide? Ozbiljne države imaju svoje informacije, ne trebamo mi njih informisati. Mi ga ne trebamo testirati – mi znamo da on blefira. Kad govori da hoće odnose, on ih u stvari neće. To mi znamo. Ali govorim za one kojima možda nije jasno, ili koji žele 'posljednji test' – jer su skinuli sankcije, jer on želi biti nečiji partner. Moja poruka je: hajmo ga testirati, neka ga testiraju. A mi znamo – kome nije jasno, ne treba se baviti politikom", naveo je Kapo.

Na kraju, poslao je poruku o važnosti bh. diplomatije.

"BiH treba permanentnu diplomatiju. Hrvatska, odnosno Zagreb, ima permanentnu diplomatiju. A mi kod nas – uslovno rečeno – recimo u Washingtonu rotiramo ambasadora: iz jednog naroda tri godine, iz drugog, iz trećeg. Šta se dešava za šest godina kad mi nemamo glas u Americi koji istinski predstavlja BiH? I zato, na svo lobiranje koje Dodik plaća i ulaže novac, mi treba da ulažemo dva puta više, da bismo mogli premostiti to. Jer u isto vrijeme radi i srbijanska i hrvatska diplomatija, a mi nemamo kontinuitet. Hvala Bogu, postoje ljudi u Americi porijeklom iz BiH koji rade na tome – i čiji mandat ne zavisi od tih šest godina, nego to rade permanentno za dobrobit BiH."

Cijelo gostovanje pogledajte u videu ispod:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad