Mia Karamehić Abazović, novoizabrana zastupnica u Parlamentu Bosne i Hercegovine bila je gošća emisije Izvan okvira. Odgovarala je na pitanja koja se tiču učešća žena u politici, vladavine prava, evropskog puta i razvoja tehnologija.

Karamehić Abazović, koja je u Parlament Bosne i Hercegovine ušla ispred Naroda i pravde, kaže da je ušla u ovu političku organizaciju jer vjeruje da imaju radnu etiku i zajedništvo.

Odgovorila je na pitanje kontroverzi u vezi sa odnosom NIP-a prema ljudskim pravima, prvenstveno prema LGBT zajednici u Bosni i Hercegovini, budući da su kadrovi ove političke stranke iznosili negativan stav prema održavanju Povorke ponosa u Sarajevu.

“Kao i drugi građani BiH, svaki član i funkcioner NIP-a ima pravo iskazati svoje neslaganje. Ali, s druge strane, mi smo legalisti. Ustav BiH sadrži klauzulu o tome da su međunarodni ugovori, uključujući Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, nadređeni samom Ustavu BiH. Mi smo legalisti i poštujemo zakone ove zemlje”, rekla je Mia Karamehić Abazović za N1.

Navela je da je poštivanje ljudskih prava, što uključuje prava LGBT zajednice, dio 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije.

“Jedini smo u regionu koji zaostajemo na evropskom putu. Odgovornost se ne može atribuirati samo SDA-u, ali dobar dio odgovornosti je na njima”, rekla je novoizabrana zastupnica, dodavši da pripadamo evropskom prostoru kulturološki i geografski, te da je BiH zapravo u srcu Evrope.

“Dosta građana BiH, nažalost, nije u mogućnosti ni da ode u EU, da provede određeno vrijeme ili dio obrazovanja tamo, kako bi vidjeli da su tamošnji sistemi u odnosu na BiH stabilniji i bolji”, rekla je Karamehić Abazović.

Žene u bh. politici

Komentirala je za N1 i ulogu žena u društveno-političkom životu BiH:

“Od Irske do Indije, većina ambasadora u Vijeću sigurnosti artikulisala je upravo to da je u BiH potrebno više žena u politici i na mjestima odlučivanja. Nažalost, zbog historijata regiona i sukoba, imamo stereotipe o tome da bi se politikom trebali baviti muškarci. Konačno je došlo vrijeme da se odmaknemo od politike konflikata, a žene su u tom aspektu mnogo smirenije, one će ptije tražiti rješenja unatoč razlikama”, rekla je.

Istraživanja socijalne distance u BiH, prema njezinom prenošenju, pokazuju da etnička distanca nije primarna distanca u BiH, već da je veća razlika između bogatih i siromašnih.

“Najudaljeniji smo po tome koliko novca imamo. Veći jaz postoji između bogatih i siromašnih, nego između Srba, Bošnjaka, Hrvata i Ostalih”, rekla je.