Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva, u povodu Dana Evrope i Dana pobjede nad fašizmom bila je gošća u emisiji Izvan okvira na N1 BiH, prilikom čega je govorila o vrijednostima koje glavni bh. grad njeguje, a to su antifašizam, tolerancija i različitosti.

Deveti maj, kao Dan Evrope, gradonačelnica Karić smatra iznimno važnim za bh. kontekst te naglašava značaj slavne pobjede nad okupatorom u Drugom svjetskom ratu.

“Na današnji dan mi godinama slavimo našu pobjedu nad fašizmom; slavimo sve ljude i uspjehe koji nisu bili jednostavni – pobijediti okupatora u trenutku kada se Evropa nalazi pod čizmom nacizma. Imati hrabrost i znanje da ovo bude oslobođena teritorija, da imamo antifašiste koji su odbranili naše tradicionalne vrijednosti. Važno je čuvati tradiciju i boriti se za budućnost. Ovaj datum za nas predstavlja mnogo, možda danas više nego ikada”, rekla je za N1 Benjamina Karić dodavši da smo vjerovali kako je neman fašizma pobijeđena.

“Međutim kada sam nedavno slušala govor 94-godišnje partizanke koju su pitali kako je bila tako hrabra, ona je rekla – mene je vodila ljubav prema domovini. A kada je domovina ugrožena, svi trebamo biti tu i trebamo pokazati da smo zajedno. O antifašizmu se treba brinuti kao o malom djetetu – budno – i ne smije se ništa uzimati zdravo za gotovo”, kazala je gradonačelnica Sarajeva u emisiji Izvan okvira.

Ne trebamo miriti ljude, nego politike

Ona smatra da se antifašizam ogleda u svakodnevnom životu, te da je to kategorija koja treba dovesti do boljih uvjeta života. Za nju, kako kaže, antifašizam znači imati socijalno jednako i pravedno društvo, imati bolje školstvo i zdravstvo.

“Naučimo lekcije iz naše prošlosti, ali radimo vrijedno za budućnost”, rekla je Karić koja smatra da, prije svega, trebamo voditi računa o historiji i istini – boriti se za nju, ali duplo više od toga treba ulagati u budućnost i stvarati prilike za mladost, da ona ispolji svoju energiju.

“To je najispravniji način za put naprijed. Grad Sarajevo drugo je ime za toleranciju. Kroz našu historiju pokazali smo kako živimo i uspjevamo zajedno, kako su naše različitosti naše zajedničko bogatstvo. To nisu puke riječi. Dovoljno je da prošetate i na licu mjesta vidite jedinstvo. Mi ne trebamo miriti naše ljude, naše građane, jer mi živimo u jedinstvu, ali trebamo miriti politike – one su te koje štete našem jedinstvu. To je vraški težak posao, ali ja mislim da će naša hrabrost i naša dobra duša pobijediti. Ne može nas niko ubijediti da živimo u različitostima. To je nu našem habitusu jer mi ne znamo drugačije, nego ljudski i otvoreno”, rekla je profesorica rimskog prava koja se nalazi na čelu Grada Sarajeva.

Elitizam u politici

Benjamina Karić komentirala je i elitizam koji je povezan sa lošom ekonomskom situacijom i sa razvojem retrogradnih ideologija. Ona smatra da ovakve okolnosti otvaraju prostor za elitizam koji mnogo šteti bosanskohercegovačkom društvu.

“Elitistički pristup vodi u propast. Zajedno moramo graditi društvo jednakih mogućnosti, a ne da stvaramo prostor gdje će bogati biti nadmoćni u odnosu na sve druge. Ukoliko to dozvolimo, otvaramo prostor za buđenje nacionalizma i onog protiv čega se moramo boriti danas – to je fašizam. Ukoliko imamo elitistički pristup, ukoliko pravimo socijalni jaz među ljudima i stvaramo društvo nejednakih, to otvara prostor da kao 30-ih godina prošlog sotljeća mase budu zavedene. Kada bih trbala izdvojiti riječ koja posebno boli sve naše sugrađane, to je nepravda, a elitizam je nepravda. Mi smo svi jednaki i moramo imati jednake mogućnosti. To zvuči idealistično, ali moramo prostavljati visoke ciljeve i stremiti ka njima. Na tom putu će uvijek biti prepreka, ali ukoliko ih ne budemo otklanjali desit će se ovo što se dešava danas u Evropi”, rekla je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić gostujući u emisiji Izvan okvira na N1 BiH.

Spomenik na Kazanima

Gradonačelnica Sarajeva rekla je za N1 kako u Sarajevu ne postoji spomenik civilnim žrtvama rata, te da njezin tim u traži lokaciju za izgradnju takvog spomenika jer smatra važnim njegovati kulturu sjećanja. Komentirala je i spomen-obilježje na Kazanima.

“Kad sam došla u administraciju, rečeno mi je da već godinama postoji inicijativa da se podigne spomenik na Kazanima, ali da to nije učinjeno. Mnogi su mi savjetovali da ne trebam u prvim godinama mandata da se bavim tim pitanjem jer je političko, teško, kontroverzno. A ja sam od prvog dana to željelo. Kad sam imala sastanak sa potpredsjednikom Federacije Milanom Dunovićem, koji mi je pričao o borbi za podizanje spoimenika, rekla sam da dajem svoju riječ da ćemo podići spomenik na Kazanima. Kada govorimo o tekstu spomenika, za mene lično je najvažnije bilo da se ondje nalaze imena i prezimena žrtava. Smatram da nevino ubijeni ljudi trebaju biti imenom i prezimenom navedeni na ploči. Dobili smo tačan spisak žrtava i svih 17 imena, i jedno nepoznato (N.N) se našlo na spomen-obilježju. Podizanje spomenika na Kazanima je jedan proces, i tako to gledam. Nakon 25 godina imamo obilježeno mjesto i podignut spomenik. A historija je ta koja će u budućnosti suditi o podizanju spomenika. Mislim da sam napravila krupan korak, korak na koji većina nije bila spremna. Prihvatam i drugačija mišljenja, da nisam postupila ispravno, da treba ondje možda stajati nešto drugo”, rekla je gradonačelnica Karić.