Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se naciji u srijedu i poslao novu nuklearnu prijetnju Zapadu, kojeg je optužio da planira uništiti Rusiju. "I mi imamo oružje za masovno uništenje, i to modernije od NATO-a. Ako treba zaštititi naš narod, zaštititi ćemo ga. Ne blefiram!”, poručio je Putin. O novim prijetnjama i ratnim izvješćima iz Ukrajine razgovarali smo sa vojno-političkim analitičarem Nevenom Kazazovićem.

Blefira li Putin ili je stvarno u stanju prouzrokovati nuklearnu katastrofu?

Putinovu izjavu treba uzeti ozbiljno, ali sa određenom rezervom. Ono što je govorio jučer povlači dosta potpitanja sa “ali” i “ako”. Putinova izjava da će pozvati 300.000 rezervista u sastav ruske armije na neki način sugeriše da to što je dosad bilo u Ukrajini nije bilo onako kako su zamislili. On je na neki način priznao da se nije uspjelo u onom što je bila njihova namjera.

Druga stvar koja pada u oči je taj sam poziv za 300.000 rezervista. Pitanje je koliko su oni obučeni. Znate šta znači mobilazicija tolikog broja ljudi, to se ne može napraviti za 10 dana? To je proces. Međutim ovdje ima prikivena prijetnja. Putin je istovremeno sa najavom za mobilizacijom najavio referendume u četiri ukrajinske oblasti. Šta je tu srž? Putin je kasnije rekao da ako bi bili ugroženi Rusija i ruski narod onda bi se moglo upotrijebiti nuklearno oružje. To znači da ako referendumi u ovim ukrajinskim oblastima prođu da one postaju Rusija i Moskva će napad na njih tumačiti kao napad na Rusiji i ruski narod i to bi moglo dovesti do upotrebe nuklearnog oružja.

Ministar odbrane Rusije Šojgu je izjavio da je Rusija imala 5.000 gubitaka, a da je prepolovljena ukrajinska vojska. Ta brojka pokazuje da se koristi kao propagandna, kao umirujuća za ruski narod. Ako je poginulo 5.000 Rusa, a više od 60.000 Ukrajinaca to je nemoguće, jer onaj koji napada obično ima veće gubitke od onog koji se brani u omjeru 3:1. Prijetnju nuklearnim oružjem Putin to nije direktno spomenuo, ali je spomenuo oružje koje nema Zapad. Rusi imaju supersonične raketa, ali mi ne znamo šta imaju Amerikanci. Nisu baš tačne prijetnje Rusa da oni imaju bolje oružje od Zapada. Što se tiče Putinovog govora, njega možemo tumačiti kao htijenje za pobjedom ili najavu neke dalje eskalacije u sukobu u Ukrajini koja će sve mirovne pregovore odmaknuti još više u budućnost.

Da li je ukrajinska ofanziva preokrenula situaciju na bojištu?

Ova kontraofanziva je sve iznenadila, tako i Ruse. Najkritičnija je tačka Herson koji je između Krima i Odese. Herson ima velike rezerve vode koje koristi Krim. Vjerovatno će ovdje biti velike bitke. Ima vijesti da je ukrajinska vojska minirala tamo sve mostove i da je opkolila veliki kontingent ruske armije.

Gubili li Rusija rat?

Ruska pobjeda nije na vidiku što ne znači da se situacija neće promijeniti.

Može li 300.000 promijeniti rat u korist Rusije?

Ne može. Ti vojnici nisu vojnici koji su obučeni za jedan savremeni, sofisticirani rat. Ratovi u 21. stoljeću ne vode se kao u 20. stoljeću. Nema više ratova sa velikim formacijama kao što su divizije ili armije. Sad su u ratu male jedinice, velike pokretljivosti i vrlo su sofisticirane tj. snabdjevene sa elektronskim oružjem. Sve se promijenilo i vrlo je neizvjesno dati neku konstataciju za blisku budućnost. Jedina je konstatacija da neće biti pregovora i da Putin sa ovim ide na neku vrstu pobjede. Donbas je glavni cilj i Rusije i Ukrajne i tu će biti vrlo gusto. Tu je i Krim koji je već u sastavu Rusije i tu bi mogao biti veliki problem ako se napadne.

Komentar na Dodikovu izjavu

Izjava člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da će poslati posmatrače na referendum u ukrajinske oblasti para uši, smatra vojno-politički analitičar Neven Kavazović. Kavazović je u razgovoru za N1 istakao da je ta izjava guranje prsta u oko “nekome ovdje ili nekome na Zapadu”, te da će se tek vidjeti da li se radi o predizbornoj kampanji ili je nešto što može imati posljedice.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad