Vojno-politički analitičar Neven Kazazović kazao je za N1 da bi u slučaju sukoba u Ukrajini slična situacija se "prelila" i na Balkan. Rekao je da bi takav scenario odgovarao onima koji još uvijek sanjaju veliku Srbiju, Albaniju, Bugarsku itd. Također, Kazazović je ocijenio kako je trenutni broj ruskih snaga mal za opštu invaziju na Ukrajinu.

N1: Ministar odbrane Velike Britanije upozorio je danas kako se Evropa u ovom trenutku nalazi bliže ratu više nego ikad u posljednjih sedamdeset godina. Hoće li biti rata?

Kazazović: Ja bih napravio digresiju. Ovo me jako podsjeća na basnu kad su se dva jarca srela na brvnu. Postoje tri opcije. Prva da se ne sudare opšte, druga da jedan padne u potok i treća – da oba završe u vodi. Na ovo mi liči situacija u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Zelinski tražio je da se nađe sa Putinom da razgovaraju kako da ibjegnu sukobe. Odgovora od Rusije nema. Mi se lagano približavamo drugoj opcija. Činjenica je da ako dođe do sukoba bit će štete na obje strane. Ukrajina je rekla da ima namjeru odustati da bude članica NATO-a. To postavlja nova pitanja? Šta je sa dogoovrom iz Minska? Šta će bit s Donjeckom, Luganskom ili Krimom, kome će pripasti? Kako će reagovati NATO i Amerika?

Stručnjaci kažu kako se trenutno 130 hiljada ruskih vojnika nalazi na granici s Ukrajinom, a još hiljade njih je na borbenim brodovima na Azovskom i Crnom moru? Može li Rusija, zapravo, nonšalantno ušetati u Ukrajinu? Može li se Ukrajina odbraniti?

Zaboravili su 30.000 ruskih vojnika u Bjelorusiji. Glavnina ukrajinskih snaga nalazi se prema Rusiji, negdje između 80.000 do 100.000. Onaj koji napad mora imati veliko premoć. 130.000 vojnika nasparam 100.000 ne znači ništa, Rusija mora imati tri ili četiri puta više vojnika da napadne. Ukrajina je rekla da ima namjeru mobilisati dva milina ljudi, a da bi se to stavilo “pod pušku” treba najmanje 12 mjeseci i to je jako veliki posao. Šta će se desiti za tih godinu dana? Također, šta znače ovi manevri u Crnom moru i Bjelorusiji? Manevri na Crnom moru su povezan i sa naoružanjem Krima, Rusija ima eventualni cilj da zauzme ukrajinski grad Odesu i onda bi napravila teritorijalni spoj sa dijelom Moldavije. Znači već se uključuje druga država u sukob, a tu se i Rumunija nešto pita.

Može li sve to prerasti u ozbiljan regionalni sukob pa i svjetski?

Ako bi došlo do rata sukob ne bi ostao samo na te dvije države. Vratimo se ruskom ultimatumu NATO-u i SAD-u. Rusi traže odlazak NATO-a iz Istočne Evrope, vjerovatno priželjkuju i iz baltičkih zemalja. Ako su baltičke zemlje u kombinaciji onda je i Poljska.

Kako tumačite ove najave da će Rusi napasti u srijedu, jesu li ovo spinovi ili pouzdane informacije?

Ima spinov i svega. Treba biti oprezan kod konzumacije tih informacija. Međutim, prije nekoliko dana javljeno je da će prava opasnost nastupiti kada dođu pokretne bolnice, međutim sada svi šute o tome. To je protumačeno kao znak da neposredno slijedi napad.

Kome odgovara sukob?

Neosporno je da ako bi došlo do rata uticalo bi na ekonomiju jer je Ukrajina žitnica Evrope. Pitanje je da li bi i bilo hljeba. Ima stara priča – jedan geostrateg Halford Mackinder napravio je teoriju o evropsko-azijskom kontinentu i rekao da ko bi vladao njime vladao bi i cijelim svijetom. Situacija sa Ukrajinom liči na to. Očigledno se obje strane motivišu Mackinderovom teorijama. I to je opasno jer znači da slijedi cijeli niz kriza i konflikata.

Može li eventualni sukob u Ukrajini uticati na BiH i regiju?

Ako izbije rat neće Zapadni Balkan biti srce mira. Neki bi vjerovatno iskoristili situaciju za ostvarivanje planova za stvaranje velike Srbije, Albanije, Bugarske itd. Bio sam prije nekoiko godina u bugarskom parlamentu i na jednom zidu je bila ogromna mapa. Kako volim mape prišao sam da pogledam. Vidio sam da to nije današnja Bugraska nego tzv. Sanstefanska kada je napravljena velika Bugraska. Prema tome, u nekim glavama postoje još uvijek, da ne kažem fatamorgane – takve ambicije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad