Kompleksna politička situacija najviše pogađa povratnike u multinacionalnim sredinama. Od fizičkih napada, do diskriminacije u obrazovanju, zdravstvu ili pri zapošljavanju, navode nam. Ponekad, plaše i izgovoriti, ali tiho navode - izgleda kao da je '93. a ne 2023. godina.

Porodica Jusić potrešena je nakon što je, svjedočili su, njihov četrnaestogodišnji sin pretučen i zastrašivan u zvorničkoj policiji, prijećeno mu je i pištoljem.

Navodno, primoravan je da prizna određene krađe.

Otkud maloljetnik bez pratnje pod policijskom istragom, da li je bilo prekoračenja službenih dužnosti, sve istražuje i unutrašnja kontrola MUP-a RS.

Dok porodica strahuje, iz policije provjeravaju sve, ali i pozivaju političare da ne zloupotrebljavaju događaj i ne podižu tenzije među građanima.

Upravo političari optužuju organe reda za brutalnost i konstantnu diskriminaciju. U konkretnom slučaju prema Bošnjacima.

“Kontinuirano se provodi sistemska diskrimnacija Bošnjaka u svim sferama društva u enetitetu, što se u konačnici manifestuje kroz različite oblike napada, verbalnih uvreda, sada i kroz napad policije, prema svjedočenju napadnutog, zlostavljanog dječaka u PS Osmaci”, kaže Ramiz Salkić, poslanik u NSRS (SDA).

Vladajuću politiku u RS optužuju za retoriku koja doprinosi napadima. Dodaju da je u MUP-u RS tek 330 Bošnjaka od 7.000 zaposlenih.

“Želim da pozovem direktora Policije RS da zajedno sa mnom i kolegom Salkićem obiđemo ove porodice u RS i da tim ljudima damo do znanja da nisu sami”, poručuje Amir Hurtić, poslanik u NSRS (SDA).

Dok ga dobar dio javnosti smatra odgovornim za uzavrele nacionalne strasti, drugi dio brani predsjednika RS Milorada Dodika. Odbor za zaštitu i prava Srba u FBiH podnio je zahtjev MUP-u Kantona Sarajevo za mirne proteste 1. septembra ispred Tužilaštva BIH, zbog slučaja Dodik-Lukić, ali i kako kažu žmirenja na srpske žrtve i skrnavljenje imovine i groblja.

I dalje je nerasvijetljen napad na dvije žene u selu Tumare kod Lukavca. Diskriminacija se osjeti i u inače višenacionalnom, ali mirnom Bosanskom Petrovcu, svjedoči mladi političar iz te opštine.

“Od 11 ili 12 institucija kantona u Bosanskom Petrovcu, rukovodioci Srbi – samo jedan”, tvrdi Nemanja Davidović, predsjedavajući Opštinskog vijeća Bosanski Petrovac (SNSD).

Navodi i lični primjer:

“Nisam mislio da to ispričam, ali prije par dana sam bio sa svojim ocem u bolnici u Bihaću, jedan od radnika, neću ga imenovati, znam ime, njega je napao, šta ćeš ti ovdje, što ne ideš u Banjaluku, dok u par sekundi jedan cijenjeni doktor isto Bošnjak kaže, pusti to Mile, riješićemo. Šta god treba pomoći ćemo. Dakle i jedan i drugi su Bošnjak, a to vam govori kako se ta loša retorika spustila među ljude”, priča Davidović.

I ne treba generalizovati, dodaje. Slaže se s tim i Tanja Matošević, zastupnica u Skupštini Srednjobosanskog kantona (HDZ 1990).

I Hrvati Srednje Bosne, ističe, osjećaju probleme, tišti ih i neprocesuiranje mnogih slučajeva, a zbog uzavrele situacije…

“Čitave obitelji odlaze, to nije više stvar ni egzistencije, nego zbog nezdrave klime, ne znaju šta ih čeka zbog možda i nerada državnih institucija. Ne osjećaju se sigurno na ovim prostorima. To nije samo prostor srednje Bosne nego uopšte cijele BiH”, navodi Matošević.

Da napadi na povratnike ostaju nerazjašnjeni, te da su oni godinama izloženi diskrimaciji, upozoravaju i iz Unije za održivi povratak i integracije Bosne i Hercegovine.

Klima podjela i rovova najviše šteti upravo onima koji su manjine u pojedinim područjima zemlje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad