Smrtonosne vrućine, požari, poplave. Klimatske promjene i zagađenje okoliša iz godine u godinu predstavljaju sve veći problem za čovječanstvo. Tako ni ova godina nije izuzetak - temperaturni rekordi, veliki broj preminulih od posljedica toplotnih udara, ali i velikih poplava.

Ekstremno vrijeme uzrokovalo je pustoš širom planete, postavljajući temperaturne rekorde u Kini, Sjedinjenim Državama i južnoj Evropi, a sami tim uzrokovajući i požare, nestašice vode te povećanje broja hospitalizovanih ljudi zbog vrućina. Tokom vikenda evakuisane su hiljade ljudi sa grčkog otoka Rodos, zbog požara uzrokovanih rekordnim temperaturama.

“Pa, prije svega, ovi šumski požari nisu iznenađenje. Trendovi u posljednjih nekoliko godina su jasni, sve je veća učestalost i intenzitet šumskih požara u Evropi. Na primjer, već prošle godine imali smo najgoru požarnu sezonu u posljednjih nekoliko godina. I naravno, ovo što se dešava ove godine nije sasvim neočekivano. Ali ono što je neophodno jeste da kada se zemlja poput Grčke nađe u ovakvoj situaciji da pokažemo solidarnost i pomognemo. Prošlo je šest dana otkako je Grčka zatražila pomoć od Evropske civilne zaštite. I za ovih šest dana rasporedili smo skoro 500 vatrogasaca sa više od 100 vozila i sedam vatrogasnih aviona iz 10 evropskih zemalja”, kaže Janez Lenarčič, komesar za krizne situacije.

Sicilija u plamenu

Pakao od požara na Siciliji u Italiji. Kanaderi ne mogu da ugase vatru, jer je vjetar nosi i raspaljuju se novi požari. Na tom italijanskom otoku izmjerena je temperatura od 48 stepeni. Vazduh nije podnošljiv za disanje. Svake godine bilježi se sve više površinskih opekotina uslijed šumskih požara, a toplotni talasi su iz godine u godinu duži i intenzivniji. Ono što su meteorolozi upozoravali prije 20 ili više godina, sada donosi efekte toga.

“Vrlo je bitno nastaviti smanjivati tu količinu emisije, budući da ona znatno utječe na promjenu klime. Jedno je evidentno – energija kinetička koja se sada nalazi u atmosferi je mnogo veća u odnosu na onu koja je bila prije 20-tak, 30 godina i efekti nagomilavanja te energije upravo se sada manifestuju u vrlo varijabilnim klimatskim uslovima i vrlo čestim ekstremnim situacijama. Dakle, kada se neka situacija dešava po pitanju, bilo temperature, suše, hladnoće ili padavina, imamo situaciju da se dešavaju i postižu rekordi, kako u intenzitetima pojave, tako i u negativnim efektima po ljude i čovječanstvo”, pojašnjava meteorolog Igor Kovačić.

Pored utjecaja na zdravlje ljudi, ovaj toplotni talas je napravio velike štete i u poljoprivredi. Usjevi kukuruza u Americi, soje, maslina u južnoj Evropi, pamuka u Kini kao i kompletno stočarstvo u Meksiku, su pretrpjeli ogromne štete.

“Ovo postaje sve gore i gore. Sve dok nastavljamo da sagorijevamo fosilna goriva i stvaramo zagađenje ugljikom, a planeta nastavlja da se zagrijava, vidjet ćemo još ovih neviđenih ekstremnih vremenskih događaja”, kaže Michael E. Mann, profesor sa Univerziteta u Pensilvaniji.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad