Polemike oko minimalne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine danima unazad ne prestaju. Na ovu temu putem društvenih mreža oglasio se i poznati bh. ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Naime, Hadžić smatra da je polemika oko minalne plate u FBiH otvorila je i još jedno pitanje, a to je veća naplata doprinosa za zdravstveno osiguranje po radniku.

“Podaci Porezne uprave za period 2014. – 2023. pokazuju da je došlo do značajnog povećanja naplate doprinosa po radniku, koji uključuju i onaj vezano za zdravstveno osiguranje. U 2014. godini prikupljeno je 1.123.512.653 KM doprinosa za zdravstveno osiguranje, što čini na godišnjem nivou u prosjeku 2.361 KM po radniku (475.935 radnika). Isto tako na kraju 2023. godine, prikupljeno je 1.991.598.954 KM, što čini 3.659 KM po radniku (544.345 radnika). Drugim riječima, u prosjeku, svaki radnik u Federaciji BiH tokom 2023. godine, mjesečno je uplaćivao 305 KM doprinosa za zdravstveno osiguranje”, naveo je.

Potom je dodao:

“Prema ovome, svaki radnik je u prosjeku na kraju 2023. godine izdvojio godišnje više 1.298 KM u odnosu na 2014. godinu. Zašto naglašavam da je radnik izdvojio? Iz razloga što radnik zaradi bruto platu, ali poslodavac u NJEGOVO ime uplaćuje te doprinose”.

Između ostalog, pojasnio je kako se postavlja ključno pitanje na šta će se utrošiti dodatni prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje.

“Podizanje minimalne plate sa 619 KM na 1.000 KM u neto iznosu, bez “zaleđivanja doprinosa”, značit će i značajnije povećanje naplate doprinosa za zdravstveno osiguranje po radniku, pod naravno pretpostavkom da neće doći do smanjenja broja zaposlenih radnika. Ovdje govorimo o dodatnih nekoliko stotina miliona KM na godišnjem nivou.

Postavlja se ključno pitanje: Na što će se utrošiti dodatni prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje? Hoće li radnici i njihove porodice osjetiti poboljšanja u kvaliteti i dostupnosti javnih zdravstvenih usluga, ili će se i dalje oslanjati na privatne zdravstvene ustanove, uz dodatne troškove koje sami snose?

Koliko često radnici i njihove porodice zaista koriste usluge javnog zdravstva, koje se izdašno finansira putem doprinosa, a koliko su spremni dodatno plaćati privatne zdravstvene usluge? Da li je ovakav obrazac korištenja posljedica percepcije da javno zdravstvo ne pruža očekivanu vrijednost za novac, ili jednostavno rezultat navike i preferencija?”, naveo je.

Na kraju svoje objave istaknuo je i vidljive benefite za građane.

“Ako se dodatni prihodi ne pretoče u vidljive benefite za građane, može li se javiti osjećaj razočaranja, pa čak i otpora prema sistemu? Šta bi bio najbolji način da se osigura transparentnost i povjerenje u način na koji se sredstva od doprinosa troše?

Na kraju, možemo li kroz ovakve podatke i pitanja bolje razumjeti ponašanje građana i pronaći načine kako unaprijediti zdravstveni sistem u korist svih? 

Vaše mišljenje je ključno: Kako bi se dodatna sredstva mogla najefikasnije usmjeriti da donesu vidljive promjene i olakšaju svakodnevni život radnika i njihovih porodica”, navodi se u objavi.