"Sada je kasno da spriječimo dolazak novog vala s veoma niskom stopom vakcinacije u brojnim zemljama. Cilj nam je da smanjimo smrtnost", poruka je dr. Hansa Klugea direktora WHO za Evropu u eksluzivnom intervjuu za N1. Kluge koji trenutno boravi u regionu Zapadnog Balkana za N1 govori o problemima u vakcinaciji, neodlučnost ljudi da se vakcinišu, novim varijantama COVID-19 i o tome kako će se naša društva nositi s posljedicama pandemije.

N1: Dr. Tedros, generalni direktor WHO, nazvao je Evropu epicentrom COVIDA-19. Takođe ste rekli na brojnim konferencijama za štampu i intervjuima u posljednjih nekoliko sedmica, da smo od početka novembra do prvih dana decembra, vidjeli oko 10 miliona novih slučajeva u Evropi, a broj umrlih raste u Evropi iz sedmice u sedmicu uzastopno. Pa zašto smo u ovoj situaciji sa COVID-19 u ovom trenutku?

HANS KLUGE: Postoje otprilike tri glavna faktora koji uzrokuju situaciju. Prvi je ono što zovemo sezonalnost. S dolaskom zime, ljudi se sve više zatvaraju u zatvorenim, napučenijim prostorima – to je broj jedan. Broj dva je činjenica da je priličan dio populacije još uvijek podložan virusu jer se imunitet izazvan vakcinom smanjuje, posebno nakon 30 sedmica pošto ste vakcinisani. I zato što još uvijek značajan dio stanovništva još nije vakcinisan. I to je prioritet. I treći razlog je što je evropska regija ono što nazivamo Delta dominantnom. Znamo da je Delta varijanta mnogo prenosivija.

N1: Vidimo da neke zemlje u Evropi, WHO je upozoravala na to, da imaju veoma dobru vakcinaciju. Imamo dosta vakcina u tim zemljama, ali u nekim zemljama, posebno u istočnoj Evropi i ovdje na Zapadnom Balkanu, vidimo vrlo mali broj vakcinacija, na primjer, Bosna i Hercegovina je još uvijek ispod 50%. vakcinisanih. Ostale zemlje su u istoj situaciji. I na primjer, ako se ne varam, Rumunija ima dosta problema s tim. Pa kako da napravimo tu jednakost između tih zemalja, kao što je, na primjer, Velika Britanija s jedne strane i istočna Evropa s druge strane.

HANS KLUGE: Apsolutno je neophodno da zajedno idemo naprijed jer niko nije siguran dok svi nisu sigurni, posebno kod varijanti zabrinutosti koje su mnogo prenosive. Imajući to u vidu, u Evropi i Centralnoj Aziji, izazov nije toliko u pristupu vakcinama, već više u ubjeđivanju ljudi da uzmu vakcinu. Stoga se moramo udružiti u naporima da povećamo stopu vakcinisanja i da udvostručimo naše napore da se obratimo onima koje nazivamo ljudima koji oklijevaju oko vakcine. I na taj način u velikom broju zemalja sa zdravstvenim vlastima radimo ono što zovemo bihevioralna služba. Moramo razumjeti koji je to segment stanovništva koji oklijeva. To može biti različito u različitim zemljama. Na primjer, prije dolaska u Crnu Goru, bio sam u Grčkoj i tada sam razgovarao sa premijerom Micotakisom, a u Grčkoj postoji popriličan segment stanovništva iznad 60 godina, koji se koleba. U drugim zemljama, ovo su možda mladi. A kada to saznamo, na osnovu čvrstih podataka, onda treba da osmislimo akcione planove, ciljane od zajednice do zajednice, ne postoji jedna veličina za sve. Ali većina ljudi nisu tvrdokorni antivakseri. Većina onih koji nisu primili vakcinu su ljudi koji imaju pitanja i često legitimna pitanja. Na primjer, kažu, ali potrebno je pet do 10 godina prije nego se razvije vakcina. Znam da nakon godinu dana već imamo ne jednu vakcinu, već čitav portfolio. I moramo objasniti da zapravo nije jedna godina. Platforma na kojoj su vakcine razvijene postoji već dugi niz godina. Tako da je informacija, komunikacija upućena ljudima veoma, veoma važna.

N1: Sjećam se kada sam razgovarao sa dr Davidom Nabarrom prošle godine na početku pandemije, rekao mi je da region Zapadnog Balkana ima puno ljudi koji vjeruju u teorije zavjere i dezinformacije, a da to stvara mnogo problema za borbu protiv COVID-19. Ali iz Vaših riječi izgleda da nismo izašli iz te situacije, jer je dezinformacija sve više. I vidimo te proteste širom Evrope, protiv vakcinacije protiv mjera. Ali ako ne poštujemo preporuke Vas i Vaših kolega u javnom zdravstvu širom regiona, hoćemo li se zaštititi od toga da se pandemija nastavi do ili 2022. ili 2023. godine, pa čak i možda nakon toga, ako to sada ne pronađemo?

HANS KLUGE: Sada je prekasno da se spriječi novi talas jer je pokrivenost vakcinacijom u previše zemalja preniska. Dakle, ono što treba da uradimo sada kada dolazi zima je da učinimo sve što je moguće da smanjimo smrtnost. Kako to možemo učiniti? Ja ih zovem pet stabilizatora. Cilj nije eliminacija virusa, već stabilizacija situacije. Broj jedan, povećajte obuhvat vakcinacijom. Važno je raditi s antropolozima kako bi se razumjelo kakve percepcije ljudi imaju, ali i da koriste druge alate, na primjer, influenseri, ljudi su umorni od slušanja političara i stručnjaka. Dakle, ko su influenceri, to može biti sportista, na primjer, ili poznati i popularni pjevač, ljudi koji će nam pomoći da prenesemo poruku široj populaciji. Također i COVID propusnice. COVID propusnicu ne treba posmatrati kao ograničavanje slobode, treba je promatrati kao kolektivno oruđe za očuvanje individualne slobode, kako bi zemlja mogla izbjeći mnogo oštrije karantene. Dakle, broj jedan, prihvatanje vakcine. Broj dva, dopunski program, ljudi koji su se potpuno vakcinisali da bi dobili dodatnu dozu. Treće maska. Samo 47% ljudi u Evropi i Centralnoj Aziji nosi maske u zatvorenom prostoru. Ako ovo bude 95% stanovništva, kao u Aziji, u Aziji ljudi nose mnogo više maski, mogli bismo spasiti 164.000 života do prvog marta 2022. Broj 4 ventilacije, posebno u školama, moramo učiniti sve što je moguće da škole ostanu otvorene. Jer već prošle godine smo vidjeli najveći poremećaj u istoriji u obrazovnom sektoru. A broj pet su novi protokoli liječenja. Novi lijekovi će doći na tržište, što može biti od pomoći. Moja poruka je da sama vakcinacija nije dovoljna. Jer šta vakcina radi, moramo objasniti ljudima šta vakcina radi. Vakcina ne smanjuje prijenos, vakcina štiti pojedinca od teške bolesti i smrti. I na taj način štiti bolnice. Zato što moramo izbjeći da se bolnice ponovo fokusiraju samo na COVID-19. Vidimo porast incidencije raka, zatim srčanih bolesti. Dakle, moramo da uradimo oboje. Sa Evropskim centrom za kontrolu bolesti proučavali smo da je od decembra 2020. do novembra 2021. zahvaljujući vakcinaciji spašeno 470.000 života među osobama starijim od 60 godina. Dakle, vakcine su bezbjedne i efikasne. Vakcine spašavaju živote.