U emisiji Izvan okvira na N1, književnica Amila Kahrović Posavljak, autorica nagrađenog romana 'Škriptaji kože' i nekadašnja novinarka govori o književnosti, društvu, filozofiji i kritičkom mišljenju, pojašnjavajući kako je nedavna pobjeda Donalda Trumpa na izborima u SAD-u posljedica apatije i praznine koju su stvorile birokratske strukture.
Za nju je ključno pitanje, koje je istakla u razgovoru za N1, da li nam se na globalnom planu desilo ono što bismo mogli podvesti pod parolu “politika je mrtva, živjela birokratija”:
Ona smatra da smo svjedoci dominacije birokratskih elita u Evropi i Americi, koje su, kako kaže, nedorasle i politički nepismene.
“U takvoj atmosferi koja nužno izaziva apatiju – pojava ljudi poput Donalda Trumpa, koji se nametne kao jeftin politički super-star, nužno privlači pažnju. To se ljudima prikaže i kao neki izlaz, a svemu tome korespondira i globalni porast desnice”, kazala je Kahrović-Posavljak u emisiji Izvan okvira pojašnjavajući kako uspon desničarskih ideologija širom svijeta odgovara upravo tom vakumu.
Pored birokratizacije političkog prostora, Kahrović-Posavljak kritički promišlja i položaj današnje ljevice.
“Ljevica se posve situirala u identitetska pitanja”, primjećuje bosanskohercegovačka autorica, dodajući kako ljevica sve više djeluje kao zgodan dekor liberalne demokratije.
Za razliku od svojih historijskih temelja, današnja ljevica, kako naglašava, gotovo u potpunosti zanemaruje ključna pitanja društvene, ekonomske i političke moći te distribucije te moći u društvu.
“Ljevica je zanemarila ono što je zbiljski bilo lijevo – a to su koncepti društvene, ekonomske i političke moći i distribucija ove moći u društvu. Identitetska pitanja su lakša jer ne morate pospremati globalni poredak, pa su se desničari našli na svom terenu”, dodala je.
Tako se desnica učvršćuje, a ljevica ostaje na površini, vezana za pitanja identiteta koja Kahrović Posavljak vidi kao politički nedovoljna.
Provokativnost i filozofija
Osvrćući se na fenomen provokativnosti, Kahrović Posavljak uočava razliku između provokativnosti i filozofskog promišljanja.
“Provokativnost je za razliku od filozofije performativna” – kaže ona u razgovoru u emisiji Izvan okvira na N1, dodajući da provokativnost, za razliku od filozofije koja “rastiče diskurs” često ostaje na površini.
Iako je – kako primjećuje – popularno biti provokativan, to naziva “intelektualnim pubertetom” koji, prema njenim riječima, rijetko nudi prave odgovore na ozbiljne izazove.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!