Ko i zbog čega se odlučuje upisati doktorski studij: Da li su visoke cijene prepreka?

Vijesti 24. jul 202414:22 0 komentara
N1

Za doktorski studij u Bosni i Hercegovini se ne odlučuje puno studenata. Podaci su to do kojih smo došli od državnih i privatnih fakulteta. Na Univerzitetu u Sarajevu, na primjer, u akademskoj 2022/2023. godini promovisano je 56 doktora nauka, u odnosu na 25 fakulteta i akademije čija je matica Univerzitet u Sarajevu, dok je na privatnom Internacionalnom Burch Univerzitetu promovisano 11 doktora nauka.

Na Veterinarskom fakultetu godina 7.000 KM

Prema Pravilima studiranja na Univerzitetu u Sarajevu treći ciklus studija traje tri studijske godine, a doktorant su dužni završiti studij u roku od šest godina. Cijene troškova studija određuje upravni odbor svakog pojedinačnog fakulteta i akademije, a variraju od 3.000 do 7.000 KM po studijskoj godini.

Tako je visina školarine za doktorski studij na Pravnom fakultetu 6.000 KM po godini studija, na Fakultetu političkih nauka i Farmaceutskom fakultetu 5.000 KM, a na Ekonomskom, Prirodno-matematičkom  i Veterinarskom fakultetu jedna studijska godina košta 7.000 KM.

Išerić: Vlast, a ni privatne fondacije, nažalost, ne nude stipendije

Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i trenutni student III ciklusa studija na istom fakultetu, za N1 je podijelio svoje mišljenje i iskustvo vezano za doktorski studij.

“Upis na doktorski studij bio je motiviran željom za nastavkom usavršavanja i obrazovanja iz oblasti pravnih nauka i doprinosom naučno-istraživačkom životu BiH, ali je bio i nužan jer je uvijet mog akademskog napredovanja odnosno progresa karijere kao člana akademske zajednice Pravnog fakulteta u Sarajevu”, kazao je za N1.

Harun Išerić-Privatna galerija

Doktorat je nužan za napredovanje članova akademske zajednice, ali je Išerić mišljenja da upis doktorskih studija ne treba biti u fokusu samo onima koji svoju karijeru grade u akademskoj ustanovi.

“Doktorski studij treba ostati otvoren za sve zainteresovane za naučno – istraživački rad i one koji žele da dodatno unaprijede svoje znanje, posebno nakon što su npr. kao pravnici – praktičari prepoznali svoja interesovanja u određenoj oblasti prava ili specifičnim pravnim pitanjima. Doktorski studij im otvara vrata za dodatno usavršavanje i unaprijeđenje znanja, ali i da doprinesu razvoju pravne nauke kroz detaljno i usko istraživanje i izradu doktorske disertacije”, istaknuo je Išerić.

Problematizirao je i nepostojanje stipendija za doktorski studij.

“Cijena doktorskog studija vjerovatno diktira broj mladih koji su polaznici. Posebno, jer prema mojim saznanjima, javna vlast niti privatne fondacije ne nude stipendije za doktorski studij. Izuzetak jeste stipendija koju daje nadležno kantonalno ministarstvo za dobitnike priznanja Univerziteta u Sarajevu. Međutim, i ta stipendija svojevremeno nije pokrivala cjelokupan iznos školarine”, rekao je sugovornik N1.

“Pravni fakultet omogućava boravak na europskim univerzitetima”

Išerić se osvrnuo i na bitnost međunarodne saradnje i učestvovanja u različitim aktivnostima u toku doktorskih studija.

“Međunarodna saradnja koju je razvio Pravni fakultet u Sarajevu omogućava studentima doktorskog studija da u različitom vremenskom trajanju borave na različitim evropskim univerzitetima i tako iskoriste resurse, razgovaraju i raspravljaju sa njihovim akademskim osobljem o njihovim istraživačkim pitanjima. Nekoliko puta sam bio na kratkim istraživačkim boravcima u Beču, Saarbruckenu, Parizu i Grazu, a sve u okviru doktorskog studija Pravnog fakulteta u Sarajevu”, kazao je asistent na Pravnom fakultetu.

Dodao je i da su doktorske konferencije neke od najčešćih aktivnosti u kojima učestvuju doktoranti.

“One predstavljaju platformu za susret studenata sa različitih univerziteta, prezentaciju metodologije istraživanja, kao i samog istraživanja, te razmjenu iskustava, znanja, vještina i mišljenja, što može imati značajan utjecaj na uspjeh istraživačkog rada i kvalitet doktorske disertacije”, istaknuo je Išerić.

Šehanović: Za doktorata su oni koji žele ulagati u lični razvoj

Treći ciklus studija na Internacionalnom Burch Univerzitetu također traje tri studijske godine. Cijene troškova studija zavise od toga da li ste strani ili domaći student, te na taj način variraju od 20.000 do 26.000 KM, što je ukupan iznos za sve tri godine studija.

Lejla Šehanović, studentica III ciklusa studija, trenutno obnaša funkciju asistentice na Fakultetu za ekonomiju i društvene nauke na Internacionalnom Burch Univerzitetu na odsjeku menadžment, te i koordinatorice I ciklusa studija istog odsjeka. Za N1 podijelila je svoje mišljenje, kao i iskustvo vezano za studiranje na doktorskom studiju.

“Smatram da bi doktorski studij trebali upisati svi oni koji su spremni da ulažu u svoje znanje, karijeru i lični razvoj. Doktorski studij omogućava sticanje dubokog, specijalizovanog znanja u određenoj oblasti, što može biti izuzetno vrijedno za rad u različitim industrijama. S druge strane, razvijate snažne istraživačke i analitičke vještine neophodne za rješavanje kompleksnih problema i donošenje odluka”, rekla je Šehanović.

Studiranje na III ciklusu je vrijedno, kako za studente koji ne planiraju rad u akademskoj ustanovi, tako i za one koji to priželjkuju, poručuje Šehanović.

“Ukoliko mladi žele da grade svoju karijeru na što bolji i kvalitetniji način, ali isto tako ukoliko žele da postanu najbolja verzija sebe, apsolutno bih preporučila upis na III ciklus studija. Iako je veoma izazovno i zahtjeva mnogo odricanja, smatram da vrijedi jer doktorski studij može donijeti mnoge koristi koje prevazilaze akademske okvire”, naglasila je.

Privatna galerija/Šehanović: Upis na doktorski studij je najbolja verzija sebe

Šehanović ističe i bitnost balansa teoretskog i praktičnog znanja.

” Pored teoretskog znanja studenti na našem Univerzitetu mnogo vremena posvećuju građenju praktičnih vještina. Također, svi studenti su obavezni odraditi praksu koju kasnije brane pred komisijom. Praksa je obavezan predmet svim našim studentima bez koje ne mogu završiti studij. Isto tako, studenti koriste najnoviju literaturu i platforme za rad preko kojih primjenjuju teoretsko znanje kroz različite praktične simulacije. Moramo proći kroz teoriju određene oblasti kako bi što bolje shvatili kako to zapravo funkcioniše u praksi”, naglasila je Šehanović.

Cijena studija diktira nivo obrazovanja

Problematizirala je i troškove studiranja koji mogu biti značajna prepreka za studente koji žele graditi svoje akademsko zvanje.

“Nažalost, smatram da mnogima cijena studija diktira nivo obrazovanja koji mogu da priušte. Troškovi obrazovanja mogu biti značajna prepreka za studente.  S obzirom da radim sa mladima, često čujem kako smatraju da im se ulaganje u obrazovanje na II i III ciklusu u životu neće mnogo isplatiti. Finansijske barijere često odvraćaju studente od nastavka obrazovanja što ograničava njihov profesionalni razvoj i doprinos društvu”, kazala je asistentica na Burch univerzitetu.

Na kraju je poručila  da bi kreatori politika u našem društvu mogli pomoći mladima kroz različite programe stipendiranja i drugih oblika financijske pomoći. To bi, prema njenom mišljenju, pozitivno uticalo na broj mladih koji se odlučuje za upis na II i III ciklus studija, ali bi u isto vrijeme i pozitivno uticalo na cjelokupno društvo, jer bi imali važnu ulogu u razvoju nauke.

Tekst priredile: Samja Bošnjak i Amila Mrkonja

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!