Torakalni hirurg dr. Alen Pilav, v.d. direktor KCUS-a nakon smjene Sebije Izetbegović gostovao je u podcastu Jedan sat na N1 gdje je govorio o svojim profesionalnim izazovima, životu hirurga ali i o manjkavostima zdravstvenog sistema u BiH.

“Prvo, naš politički sistem, uređenje u Bosni i Hercegovini je vrlo kompleksno. Nemamo ministarstvo zdravstva na državnom nivou, imamo ministarstvo zdravstva federacije, ministarstvo zdravstva Republike Srpske, onda imamo kantonalna ministarstva zdravstva, imamo federalni zakon, imamo zakon Republike Srpske, to je komplikacija grozna.” kazao je govoreći o sistemu zdravstva u BiH

Na upit voditeljice da li je to nemoguća postavka za dobiti bolje i više Pilav je kazao:

“Pa, nije, mislim, nije nemoguće, sve se može, maltene, sve se može kad se hoće. Primjer, evo sad, to je ono što sam ja sa prijateljem Tomažom, sad ćemo ga spomenuti malo više, može sad. Doktor, profesor Tomaž Tupnik je šef klinike za torakalnu hirurgiju, ima sa svojim timom urađene 52 transplantacije pluća. U Ljubljani? U Ljubljani, u kliničkom centru Ljubljana. Imaju sve preduvjete i najvažnije, oni su članice eurotransplanta, Slovenija je članica eurotransplanta. Bosna i Hercegovina nije članica eurotransplanta i mislim da dok god ne uđemo u eurotransplant sa tim ćemo imati problema. I imamo ih…” kazao je.

“Bilo bi lijepo da se pridružimo Eurotransplatu. Jer nas jedino dijeli, dakle to članstvo, od transplantacija pluća u Bosni i Hercegovini? Teoretski mi možemo u rad transplantacije pluća, srca, da se završi edukacija, da se završi akreditacija. Sve to završimo. Bosna i Hercegovina ima 2-3 miliona stanovnika. Kolika je vjerovatnoća da imamo mečanje da se poklapaju pacijenti koji trebaju pluća i da imamo donora? Znači da imamo neko ko je možda mrtav. Vjerovatnoća za poklapanje je jako mala. Članice Eurotransplanta razmjenjuju organe između sebe, između država. Tu je Njemačka, Austrija, Hrvatska, Slovenija, Mađarska, da sad ne nabrajam sve te zemlje, koje opet imaju suradnju sa drugim takvim organizacijama i u Evropi i u svijetu. Na Islandu, ako pacijent je možda mrtav, njegovi podaci su odmah u sistemu i sistem prepoznaje pacijente koji trebaju organe. Ima crveni telefon, zvoni svima koji mogu da prime, tako da se tako biraju pacijenti. I to otvara mogućnost daleko veću za uspjeh i napredak transplantacijske medicine. Transplantacijska medicina je sublimacija cijele medicine u suštini. Jer tu treba strahovita podrška internistike i radiologije, i laboratorijske, i dijagnostike, i hirurgije, postoperativnog praćenja i održavanja pacijenta. A da postanemo članica potreban je politički konsenzus. Ono do čega najteže dolazimo.” kazao je.

Cijelo gostovanje pogledajte u videu: