Prema nedavno objavljenom istraživanju Balkan Defence Monitor 2024, Srbija je vodeća zemlja u regionu u pogledu izdataka za odbranu, koji su iznosili 2% njenog BDP-a u 2023. godini, a slijede Sjeverna Makedonija sa 1,7% i Albanija sa 1,6%. Predviđa se da će posljednje dvije zemlje, koje su obje članice NATO-a, dostići cilj Alijanse od 2% 2024. godine.
Kako navodi portal European Western Balkans, očekuje se da Albanija i Sjeverna Makedonija prestignu Srbiju, za koju se očekuje da će 2024. pasti na treće mesto u regionu sa 1,8 odsto.
Ovo je treće izdanje Balkans Defence Monitora, koje Beogradski centar za bezbjednosnu politiku (BCSP) izdaje od 2022. godine. Pokriva Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
Hrvatska, još jedna članica NATO-a, zadržala je svoje izdatke za odbranu na oko 1,5% svog BDP-a u posljednje tri godine.
BiH zaostaje za ostatkom Balkana
U međuvremenu, Crna Gora i Bosna i Hercegovina zaostaju za ostatkom Balkana, sa samo 1% i 0,7% projektovanih izdataka za odbranu u 2023. Crna Gora pristupila je NATO-u 2017. godine, dok se BiH 2010. godine pridružila Akcionom planu za članstvo (MAP), programu podrške NATO-a zemljama koje se žele pridružiti savezu.
Defence Monitor analizira i udio potrošnje koji se izdvaja za osoblje, oružje i opremu. Kao i prethodnih godina, u Bosni i Hercegovini najveći su izdaci za osoblje sa 89%. Slijedi Crna Gora koja troši 56% na osoblje, a samo 24% na naoružanje i opremu.
“Ustavna struktura BiH otežava ulaganje u odbranu države. Najviše sredstava se troši na ljudstvo, dakle u osnovi za najosnovnije uslove u štabu i vojsci. To nije dovoljno i u budućnosti bi trebalo razmišljati o tome kako bi BiH mogla poboljšati svoj budžet za odbranu”, rekao je Harun Cero, menadžer projekta u Friedrich Ebert Stiftung u Sarajevu.
Hrvatska i Sjeverna Makedonija su u međuvremenu značajno smanjile procenat trošenja na osoblje u odnosu na 2020. godinu, navodi Balkan Defence Monitor. Hrvatska sada gotovo podjednako troši na osoblje (41%) i oružje (39%). U Sjevernoj Makedoniji, osoblje prima 38% troškova, dok se za oružje i opremu izdvaja 26%.
Srbija troši potpuno jednak udio – 39% – na osoblje i oružje. U dokumentu se navodi da je u Srbiji od 2016. do 2022. godine postojao trend povećanja potrošnje, koji je potom privremeno zaustavljen, ali se očekuje da će ponovo biti u porastu.
Prema dokumentu, znatno je povećan i vojni budžet Hrvatske – gotovo se udvostručio od 2017. godine, uglavnom zbog nabavke 12 francuskih borbenih aviona Dassault Rafale 2021. godine.
“Svi pričaju o “kvazi trci u naoružanju” na Balkanu u kontekstu rata u Ukrajini, ali ona je počela 2015. između Srbije i Hrvatske. Ovo je višedimenzionalni proces. S jedne strane, većina arsenala potiče iz jugoslovenske vojske, pa nije neobično da morate kupiti nešto novo. Ali ovaj proces treba da se radi na manje toksičan način”, rekao je Vuk Vuksanović, viši naučni saradnik BCBP i jedan od autora.
On je rekao i da postoji komponenta vanjske politike u nabavci oružja.
“Elita u Beogradu vjeruje da će nas, ako smo dobro naoružani, komšije shvatiti ozbiljnije i da ćemo moći da idemo na to da se Zapad i Rusija takmiče po ovom pitanju. To je i dio unutrašnje politike i domaćeg političkog marketinga, jer je vojska jedna od institucija kojima se najviše vjeruje“, dodao je Vuksanović.
Približavanje cilju od 2%: Ubrzanje nakon početka rata u Ukrajini
Povećanje izdataka za odbranu u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji uporedivo je sa trendovima u drugim državama članicama NATO-a. Prema procjenama NATO-a, potrošnja unutar Alijanse u 2023. godini porasla je za 8,3%, što je ubjedljivo najveći rast u posljednjih 10 godina.
Godine 2023. prosječna potrošnja među saveznicima iznosila je 1,82% BDP-a, a 11 od 31 članica NATO-a trošilo je više od 2%. Prema riječima generalnog sekretara Jensa Stoltenberga, očekuje se da će taj broj porasti na 18 još u 2024. godini.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare