Koje europske zemlje imaju obavezni, a koje dobrovoljni vojni rok?

U kontekstu rata u Ukrajini i kritika Donalda Trumpa upućenih NATO saveznicima, nekoliko europskih država krenulo je u jačanje vlastite sigurnosti i obrambenih kapaciteta.

Jedna od ključnih sastavnica obrane svake države je vojska, koju u Europi sve više podupiru ročnici iz pričuvnog sastava. Trenutačno se modeli vojnog roka znatno razlikuju među državama EU-a.

Najmanje deset država članica ima uvedeno obavezno služenje vojnog roka, među njima Austrija, Cipar, Danska i Estonija.

U tim zemljama Austrija, Hrvatska, Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Latvija i Litva vojni rok propisuju samo za muškarce, dok je u Danskoj i Švedskoj obavezan i za muškarce i za žene.

U nekim zemljama vojni rok može trajati i do 15 mjeseci, dok Hrvatska predlaže najkraće trajanje – dva mjeseca.

S druge strane, pojedine države članice EU-a nude dobrovoljno služenje vojnog roka, no način provedbe razlikuje se od zemlje do zemlje.

Primjerice, 18-godišnji muškarci u Njemačkoj obavezni su prijaviti se u sustav i ispuniti upitnik u kojem mogu iskazati interes za potpuno stupanje u vojnu službu, javlja Euronews.

Koje su najnovije promjene u Europi?

Početkom ožujka ove godine oko 800 Hrvata prijavilo se na obavezno služenje vojnog roka.

Hrvatski sabor izglasao je ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka prošlog listopada, nakon što je ukinut 2008. godine kada je uveden sustav dobrovoljnog služenja.

Program donosi i određene pogodnosti, poput mjesečne naknade od 1.100 eura, priznavanja radnog staža (vrijeme provedeno u vojsci računa se u ukupno radno iskustvo) te prednosti pri zapošljavanju u javnom sektoru.

U Njemačkoj od početka 2026. godine muškarci u dobi od 17 do 45 godina moraju zatražiti odobrenje za boravak u inozemstvu dulji od tri mjeseca, iako se ono u pravilu smatra formalnošću.

Ta obaveza dio je Zakona o modernizaciji vojne službe, kojim se ograničenje, ranije primjenjivano samo u izvanrednim okolnostima, proširuje i na razdoblje mira.

Regrutacija i zadržavanje vojnika

Prema podacima Europske organizacije vojnih udruga i sindikata (EUROMIL), broj pripadnika vojske u Europi smanjio se u prosjeku za 16% između 2010. i 2020. godine.

Najveći pad zabilježen je u Belgiji i Njemačkoj, od 26,5% odnosno 25%.

S druge strane, najveći rast imale su Mađarska i Švedska, obje s povećanjem od 25%.

Niske plaće, loš balans između posla i privatnog života te nepovoljni radni uvjeti među glavnim su razlozima slabijeg zadržavanja kadra u vojskama europskih zemalja, navodi EUROMIL.

Za žene u vojsci postoje i dodatni izazovi.

Iako su rjeđe povezane s problemima poput zlouporabe droga ili kriminalnih dosjea u odnosu na muškarce, vojnikinje se suočavaju s nizom problema – od seksualnog uznemiravanja i napada do nedostatka odgovarajuće vojne opreme prilagođene ženama.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad