"Ne možemo govoriti da u BiH živi 3,3 miliona ljudi s pravom glasa, stvarna izlaznost je značajno veća"

Govoreći o podatku da je izlaznost bila oko 42 posto, Osmić je ukazao na veliki nesrazmjer između broja ljudi na biračkim spiskovima i procjena broja stanovnika koji stvarno žive u Bosni i Hercegovini.

"Mi kad analiziramo, vidimo da na biračkim spiskovima ima 3,3-3,4 miliona stanovnika koji su punoljetni", kazao je Osmić.

Podsjetio je da je popis stanovništva iz 2013. godine pokazao da je u BiH tada živjelo oko 3,5 miliona stanovnika, uključujući i djecu.

"Ako to sve saberemo, vidimo da imamo veliku disproporciju između broja stanovnika i biračkog spiska", naveo je.

Naglasio je da građani BiH koji žive u inozemstvu imaju biračko pravo, ali da nedostaju pouzdani podaci koji bi pokazali koliko ljudi trajno živi van zemlje, a koliko ih čini rezidentno stanovništvo BiH.

"Mi, nažalost, nemamo zvanične pokazatelje, pogotovo kad je riječ o tim migracijama, vanjskim migracijama, a i procedura da se ukloni neko sa biračkog spiska u Bosni i Hercegovini je poprilično spora, troma, i taj proces traje", rekao je.

"Ne možemo govoriti da u BiH živi 3,3 miliona stanovnika s pravom glasa"

Osmić zbog toga smatra da se zvanični procenat izlaznosti ne može posmatrati bez šireg konteksta.

"Mi zaista ne možemo govoriti da danas u Bosni i Hercegovini, ili da je 4. oktobra u Bosni i Hercegovini živjelo 3,3 miliona stanovnika sa pravom glasa, odnosno biračkim pravom", kazao je.

Prema njegovoj procjeni, stvarna izlaznost rezidentnog stanovništva bila je veća od zvaničnih 42 posto.

"Ova izlaznost, koja jeste vrlo korektna jer se računa na osnovu postojećeg biračkog spiska, od 42% bi trebala, i sve indicije, indikatori, nazovite to kako hoćete, zapravo pokazuju da je ona značajno veća ako s tog biračkog spiska oduzmemo značajan procenat ljudi koji se nalaze na biračkom spisku, ali već godinu, dvije, tri, neki čak i više, žive u zemljama najčešće zapadne Evrope", pojasnio je.

Pritom je naglasio da ne govori o oduzimanju biračkog prava državljanima BiH koji žive u inozemstvu, već o potrebi da se napravi jasna razlika između njih i rezidentnog stanovništva.

Kao ilustraciju problema naveo je područja iz kojih je zabilježen veliki odlazak stanovništva.

"Kad uzmete pokazatelje izlaznosti i idete od grada do grada ili od općine do općine, vidite da su na dnu ljestvice upravo one općine, ona područja gdje mi imamo velik odliv, pogotovo mladog stanovništva", rekao je, navodeći, između ostalih, Sanski Most, Ključ i Sapnu.

Političke stranke nisu uspjele mobilizirati građane

Međutim, Osmić upozorava da se izlaznost ne može objasniti isključivo iseljavanjem i stanjem biračkih spiskova.

Drugi dio problema, prema njegovim riječima, jeste to što političke stranke nisu uspjele uvjeriti veći broj građana da izađu na izbore.

"Većina istraživanja koja smo, evo, i mi proveli na Fakultetu političkih nauka pokazuje da, pogotovo mladi ljudi, nemaju povjerenja u politiku, političke stranke i institucije", kazao je.

Nepovjerenje i osjećaj besperspektivnosti povezuje i s odlaskom ljudi iz zemlje i s odlukom dijela birača da ne učestvuje u izbornom procesu.

"Imam dojam, pogotovo kada razgovaram sa mladim ljudima, da je politika jako daleko od svakodnevnih problema koje građani imaju i s kojima se suočavaju", rekao je Osmić.

"Nisam čuo nijednu jasnu poruku prema biraču"

Posebno kritičan bio je prema odnosu političkih stranaka prema mladima tokom predizborne kampanje.

"Mi nismo imali nikakvu inovaciju pristupa", kazao je Osmić, dodajući da mladima nije ponuđen strateški odgovor na pitanje gdje ih političke opcije vide za tri, pet ili deset godina.

Prema njegovom mišljenju, stranke su uglavnom uspjele mobilizirati birače koji su već imali jasne političke simpatije, dok su oni udaljeniji od politike ostali kod kuće.

"Nijedna lista u ovoj državi nije uspjela značajno motivirati, odnosno da je imala program na osnovu kojeg mlada osoba ili građanka, građanin Bosne i Hercegovine može percipirati da će u ovom društvu, državi, sa tom opcijom biti značajno bolje nego što je to trenutno", rekao je.

Osmić je potom iznio još direktniju ocjenu kampanje:

"Nisam čuo nijednu jasnu poruku koja je komunicirana, da kažem, od politike prema biraču. Nijednu."

Kaže da nije čuo ni jasnu poruku o tome kako političke stranke namjeravaju zadržati mlade ljude u BiH ili motivirati one koji su već otišli da se vrate.

"Nažalost, bez strateškog pristupa se ušlo u ovu kampanju bez jasnog plana", zaključio je.

Osmić: Poruke dominantno upućivane etničkim zajednicama

Govoreći o različitim izbornim rezultatima u pojedinim dijelovima zemlje, Osmić je ocijenio da se dio političkih stranaka biračima obraća vrlo jasno definiranim porukama, dok kod drugih postoji znatno veća politička i ideološka nejasnoća.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, rekao je da vladajuća stranka ima vrlo jasan komunikacijski princip prema stanovništvu, ukazujući i na zastupljenost političara SNSD-a na Radio-televiziji Republike Srpske.

S druge strane, govoreći o strankama u Federaciji BiH, kazao je da građanima često nije jasno koje vrijednosti pojedine političke opcije zastupaju.

"Imate lijevu političku opciju koja vrlo često prelazi u sferu desnog, imate desnu političku opciju koja vrlo često prelazi u sferu lijevog spektra i tako dalje, i onda vi zapravo stvorite jednu konfuziju kod građanki i građana da oni ne znaju koje vrijednosti vi zastupate", rekao je.

Osmić smatra i da su poruke tokom kampanje dominantno bile usmjerene prema pojedinačnim etničkim zajednicama.

"Jako mali broj političkih opcija je slao poruke građankama i građanima Bosne i Hercegovine i jako mali broj je govorio o ekonomiji", kazao je.

Prema njegovim riječima, mladi prije svega žele sigurnu budućnost, a veliki dio njih tu sigurnost trenutno vidi izvan BiH.

"Nažalost, taj siguran život kod preko 60% mladih se ne vidi u Bosni i Hercegovini, nego se vidi u zemljama zapadne Evrope", rekao je Osmić.

Pohvale CIK-u i novim izbornim tehnologijama

Za razliku od kritika političke kampanje, Osmić je veoma pozitivno ocijenio uvođenje novih izbornih tehnologija.

"Veliki komplimenti Centralnoj izbornoj komisiji. Ovo je posao koji su ljudi uradili sa ogromnim nedostatkom ljudskih kapaciteta", kazao je.

Smatra da je napravljen značajan korak prema vraćanju povjerenja građana u institucije i sam izborni proces.

"Ovo je jedan korak, vrlo značajan korak naprijed da vi vratite određeni nivo povjerenja kod građanki i građana da zaista ono što sam zaokružio ili ono što sam birao bude preslikano i na izbornim rezultatima", rekao je.

Posebno je izdvojio biometrijsku identifikaciju i automatizaciju dijela procesa, za koje smatra da značajno smanjuju prostor za malverzacije.

"Vjerovatnoća je značajna ili procenat malverzacije sa izbornim materijalima, glasovima i sve ostalo je značajno smanjen", kazao je.

Ukazao je, ipak, na mogućnost dodatnog poboljšanja materijala s imenima kandidata koji se na biračkim mjestima više puta koristi, jer postoji mogućnost da neko na njemu svjesno ili nesvjesno ostavi određene oznake.

Osmić je na kraju izdvojio i veliki broj nevažećih glasačkih listića kao pitanje koje bi trebalo dodatno analizirati nakon konačne obrade rezultata.

Ipak, na osnovu do tada dostupnih podataka, smatra da to ne bi trebalo značajno promijeniti izborni ishod.

"Na osnovu svih dobijenih rezultata ni na koji način to ne bi značajno trebalo uticati na ishod samih izbora, odnosno rezultate koje već imamo", zaključio je Osmić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad