Koliko je važna rana intervencija kod djece koje imaju teškoće u razvoju i učenju: Savjeti stručnjaka

Kako nam je Adna rekla na početku razgovora, “Svitac” je zamišljen kao siguran prostor za djecu i roditelje, s ciljem pružanja podrške u razvoju, učenju i osnaživanju porodičnih kapaciteta. Prema njenim riječima na jednom mjestu nude se različite vrste individualnih tretmana prilagođenih potrebama svakog djeteta kao što su: individualni rehabilitacijski tretmani, rani razvoj i stimulacija, pomoć u razvoju govora, jezika i komunikacije, podrška u razvoju pažnje, koncentracije i predvještina za školu, edukacijsko-rehabilitacijski rad sa djecom sa poteškoćama u učenju, savjetovanje i podrška roditeljima.

Zašto naziv svitac?

Naziv Svitac nosi duboku simboliku i snažnu poveznicu s djecom s poteškoćama u razvoju. Kao što mali svitac osvjetljava tamu, tako i svako dijete, bez obzira na teškoće, nosi u sebi jedinstveno svjetlo koje može zasjati ako mu se pruži prava podrška i razumijevanje. Svitac simbolizuje nadu, upornost i ljepotu različitosti – vrijednosti koje čine temelj mog rada. Vjerujem da i najmanje svjetlo može osvijetliti mrak, a moj cilj je pomoći djeci da otkriju i razviju to svoje svjetlo, u okruženju koje ih prihvata, podstiče i poštuje.

Zašto je edukacijsko-rehabilitacijski rad važan?

Edukacijsko-rehabilitacijski rad predstavlja ključni segment podrške djeci s razvojnim poteškoćama i teškoćama u učenju. Edukatori I rehabilitatori kroz stručno vođene tretmane pomažu djeci da razviju govorno-jezičke vještine, unaprijede motoričke ikognitivne sposobnosti te steknu socijalne i emocionalne kompetencije potrebne za svakodnevni život. Ono što je posebno važno jeste da defektološki tretmani ne djeluju samo na dijete – već uključuju i roditelje, kojima se pruža savjetovanje, edukacija i podrška. Na taj način se povezuju stručni rad i porodično okruženje, što je presudno za uspješne rezultate rehabilitacijskog procesa.

Zbog čega je važna rana intervencija?

Rana intervencija podrazumijeva stručnu podršku djeci koja imaju razvojne teškoće ili su u riziku da ih razviju, i to u najranijem uzrastu već od rođenja do 3. godine. Njen značaj se ogleda u tome što se mozak djeteta najbrže razvija upravo u tim godinama, pa pravovremena pomoć može napraviti ogromnu razliku u dječijem razvoju. Ono što se prati kroz rad jeste pet razvojnih oblasti: socio-emocionalni razvoj, govor i komunikacija, kognitivni razvoj, motorički razvoj i briga o sebi. U ranoj intervenciji sudjeluje više stručnjaka (psiholog, edukator - rehabilitator, socijalni radnik, ljekar, specijalni pedagog) i upravo taj timski rad daje najefikasnije rezultate. Rana intervencija nosi izazove, čak i kada su uslovi optimalni. Osim što je vrijeme za reagovanje ograničeno, roditelji se istovremeno suočavaju sa saznanjem da njihovo dijete ima razvojnu teškoću. U tom trenutku, stručni tim ne pruža podršku samo djetetu, već i roditelju, uzimajući u obzir da dijete možda neće odmah moći da bude aktivan saradnik u procesu sve dok ne prođe kroz fazu prihvatanja. Zato je, pored rane identifikacije i same intervencije, važno raditi i na osnaživanju roditelja, prateći tempo i emocionalne faze kroz koje prolaze.

Utjecaj ekrana na razvoj djeteta

Sve veći izazov današnjice je vrijeme koje djeca provode ispred ekrana. Prekomjerna upotreba telefona, tableta i televizije može dovesti do problema u razvoju pažnje, govora i socijalnih vještina. Ekranizam predstavlja posljedice pretjeranog izlaganja djece ekranima. U ranoj dobi, posebno do 3. godine, previše vremena pred ekranom može utjecati na:

- Kašnjenje u govoru

- Smanjen kontakt očima

- Smanjenu pažnju i koncentraciju

- Povlačenje u sebe ili razdražljivost

Ponekad simptomi mogu izgledati slično kao kod autizma, ali se zapravo radi o razvojnom zastoju uzrokovanom prevelikim utjecajem ekrana.

Savjeti za roditelje

Roditeljstvo djece s teškoćama u razvoju donosi brojne izazove, ali i prilike za rast, povezanost i ljubav. Ono što je bitno jeste reagovati na vrijeme! Ako se primijete bilo kakvi znakovi kašnjenja u razvoju (npr. govor, motorika, kontakt očima, ponašanje), potražite stručnu podršku odmah bez obzira na starosnu dob djeteta. Riditelji ne bi trebali sami donisiti zaključke da će eventualni problem sam od sebe proći. Za poboljšanje stanja ključna je pravovremena intervencija. Što ranije dijete dobije podršku (logopeda, defektologa, psihologa...), veće su šanse za napredak.

Zajedničko čitanje, razgovor i igra sa djecom kojoj je pomoć potrebna krucijalno su važni i direktno pomažu u razvoju govora i emocionalne sigurnosti. Rutina i struktura pomažu djeci da se osjećaju sigurno i da lakše usvajaju nove vještine. Pohvala i podrška jačaju samopouzdanje i motivaciju kod djece, čak i kada napredak dolazi malim koracima.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad