Dan nakon sahrane na groblju u Vinjanima kod Posušja, u Sarajevu je održana komemorativna sjednica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u čast akademika Slave Kukića, koji je preminuo 7. septembra u 71. godini života. Komemoraciji su prisustovali brojni članovi akademske zajednice u BiH, a prisutnima se između ostalih obratio i akademik Miodrag Simović.

U emotivnom govoru, Simović je kazao kako je ovo “posljednje zbogom” akademiku Kukiću, velikom stručnjaku, humanisti, mudrom i dragom čovjeku izuzetnih odlika.

“Njegov životni put i javni angažman su primjer moralne uspravnosti, poštenja i dosljednosti. Ostao je odan patrijarhalnim vrijednostima, svojim mladalačkim idealima, svojim patriotskim opredjeljenjima”, naglasio je Simović.

O kvalitetima pokojnog Kukića nastavio je govoriti u superlativima.

“Raspolagao je znanjima iz najrazličitijih oblasti, posjedovao psihičku i fizičku snagu, krasile su ga snažne emocije, bio je čovjek izuzetne inteligencije, istinki lider u svemu što je radio, ljudi su ga voljeli i poštovali, bio je spreman da nesebično i otvoreno izlaže sudu i javnosti svoje mišljenje”, istaknuo je Simović, i nastavio:

“Nije bilo mnogo onih koji su bili spremni da ga čuju a kamoli da ga javno podrže ili slijede. Služi mu na čast da je moralnim osobinama, čvrstinom i dosljednošću stekao poštovanje i svojih protivnika.”

Studenti su ga smatrali pravim profesorom i gospodinom

Simović je u nastavku izložio i bogatu osobnu, profesionalnu i akademsku biografiju akademika Kukića.

“Isticao je da se studentima najviše pomaže suštinskim savladavanjem materije i formiranju ličnosti, razumijevanjem, objašnjavanjem i potsticanjem, pružao je mnogo na tom planu. Studenti su željeli da polažu kod njega, svjesni da rezultat ispita zavisi od njih samih, smatrali su ga pravim profesorom i gospodinom”, dodao je.

Posljednjem ispraćaju Kukića u rodnim Vinjanima prisustvovali su predstavnici Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, između ostalih, profesori Muris Čičić, Mirko Pejanović, Mile Stojić, Asim Mujkić, Nerzuk Ćurak, Sarina Bakić, Esad Bajtal, potom Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, bivši član CIK BiH i veliki prijatelj prof. Kukića, kao i mnogi drugi, piše Valter portal.

Sahrani je prisustvovao i predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić, ministar razvoja, poduzetništva i obrata FBiH Vojin Mijatović, delegacija SDP-a BiH i brojni drugi predstavnici poilitičkog i javnog života Bosne i Hercegovine.

Nakon vijesti o smrti, od akademika Kukića oprostile su se brojne javne ličnosti.

Slavo Kukić rođen je 1954. godine u Vinjanima, Posušje. U februaru 1977. godine je na Fakultetu političkih nauka Sarajevo stekao zvanje diplomiranog politologa, 1983. godine na Interdisciplinarnom poslijediplomskom studiju Univerziteta u Sarajevu titulu magistra društvenih nauka te, na koncu, u novembru 1986. godine na Fakulteta političkih nauka titulu doktora socioloških nauka.

Radni vijek započinje 1977. godine kao stručni suradnik u SO-e Posušje, potom kao rukovoditelj Marksističkog centra, a nakon toga odlazi u obrazovanje. U Srednjoškolskom centru u Posušju je radio kao profesor, a zatim i kao ravnatelj. Sredinom 1987. godine izabran je na funkciju predsjednika Izvršnog odbora SO-e Posušje, a nakon toga, 1992. godine odlazi na Ekonomski fakultet u Mostaru, na kojem je u radnom odnosu do odlaska u penziju 2018. godine.

U zvanje docenta biran je 1987. godine, u zvanje izvanrednog profesora 1997., a u zvanje redovitog profesora 2000. godine. U četiri mandata je prodekan za nastavu, u dva ciklusa voditelj poslijediplomskih magistarskih studija, te u dva ciklusa voditelj poslijediplomskih specijalističkih studija. Nastavu iz Sociologije, Metodologije, Ponašanja potrošača, ali i srodnih disciplina, izvodi na dodiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim doktorskim studijima više fakulteta u Bosni i Hercegovini i regiji – Agronomskom, Filozofskom, Medicinskom te Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru, Ekonomskom i Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, Fakultetu političkih nauka i Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu Sveučilišta u Dubrovniku, Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, Doktorskoj školi Sveučilišta u Osijeku itd.

Član je i većeg broja redakcija i uredništava časopisa i zbornika: Zbornik radova – Journal of Economy and Business (Mostar), Sociološki diskurs (Banja Luka), Tranzicija (Tuzla), Medijski dijalozi (Podgorica), a danas je kourednik časopisa Dijalog ANUBiH – te više organizacijskih odbora znanstvenih skupova i drugih odbora, a pod njegovim mentorstvom su urađene tri doktorske disertacije, pet magistarskih i šezdesetak diplomskih radova.

Angažiran je i kao ekspert Evropske komisije na pitanjima razvoja lokalne samouprave. Do sada je, u tom svojstvu, sudjelovao u realizaciji projekata razvoja lokalne samouprave u BiH i Gruziji.

U društvenom životu BiH je angažiran u radu niza NVO. Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za zaštitu prava manjina, član Upravnog odbora Centra za euroatlantske integracije, te Centra za unapređenje ljudskih prava i demokracije, član upravnog odbora Helsinškog komiteta BiH, itd…

Čitav radni vijek bio je angažiran i u društvenom i ekonomskom životu Bosne i Hercegovine. Bio je direktor Srednjoškolskog centra u Posušju, predsjednik Izvršnog odbora SO-e Posušje, a 2011. godine i mandatar za sastav Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Zaboraviti ne treba ni to da je devet godina bio na čelu upravljačke strukture Federalne RTV – od njezina formiranja 2000. godine do septembra 2009. godine – u vremenu, u kojem je FTV stvorila program, serijski posebice, po kojem je prepoznatljiva još uvijek.

Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje društvenih nauka izabran je 2012., a za redovnog 2018. godine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad