Komunalna kriza: Divlje deponije "zatrpavaju" Sarajevo, za pet dana uklonjeno 17 tona kabastog otpada

Divlja deponija u A zoni glavnog grada sramota je svih, kažu stanovnici Koševskog brda. Pojava leptospiroze ne čudi, navodi Emina Beganović, jer su za nju i njene komšije smrad, smeće i pacovi postali svakodnevnica. Pisali su nadležnima, slali fotografije, snimke, ali uzalud.

"Ova deponija je tu već dvije godine, kako su porušili stambene objekte za prvu transverzalu. Tu se bukvalno odlažu kamioni smeća. Mi smo pokrenuli peticiju da se nešto poduzme, ali niko ništa ne preduzima. Kako pustiti dijete da sada ide samo. Ovo je izvor zaraze, infekcije, naše zdravlje je ugroženo. Krajnji je rok da se nešto poduzme", naglasila je Emina Beganović.

Roditelji su preduzeli što je do njih. Uslijed straha, ograničili su kretanje najmlađih.

Upitali smo djevojčicu Ajšu da li se smije igrati napolju?

"Ne baš zato što ima puno smeća", kazala nam je.

"Ovo nije prije bilo, ali vozao sam se ovuda, tu mi je drug, imamo se tamo vozati i u našoj bašti", rekao nam je dječak Hamza.

No, teško je osigurati potpunu zaštitu, jer se zaraza širi. Svako mjesto, potencijalno je leglo zaraze, kažu mještani.

"Užas, ja imam kućnog ljubimca, vjerujte da ga ne smijem na livadu izvesti, nego baš gdje je asfalt. Pazim", "I naš komšija pokušava, jer su ispred svoje zgrade u kanalu našli žive i mrtve pacove, o smeću da ne govorim, ispred škole gdje nam djeca idu isto tako. Tražimo pomoć", "Strašno, ne može se prozor otvoriti od smrada. Možete misliti kad jedan kauč truhne, garderobe. Mislim 15 kamiona cijeli dan da odveze, ne mogu odvući", kazali su nam građani.

No, problematično je što broj ovakvih nelegalnih deponija nije zanemariv u glavnom gradu. Uprkos što postoje besplatna reciklažna dvorišta, poručuju nadležni.

"Građani, ukoliko im ne odgovaraju termini, proljetne i jesenje akcije, imaju na raspolaganju tokom cijele godine besplatno da odlože taj kabasti otpad koji ne pripada ni javnim površinama, ni kontejnerima, ni pored istih. Zabilježeni su slučajevi odlaganja otpada, pored samih posuda, u vidu ostataka hrane, koje opet privlače glodare. To i dalje bilježimo na terenu", pojasnio je Mirza Ramić, glasnogovornik KJKP "Rad".

Upravo takvo ponašanje pospješuje razvoj leptospiroze. Do sada je u KS zabilježeno 26 zaraženih, od čega četvero hospitalizovanih. Od početka godine, u RS, tačnije Banjaluci, Doboju i Foči ukupno šest slučajeva. Jedan sa smrtnim ishodom.

"Radi se o osobi specifičnog načina života, romske populacije, koja inače češće dolazi zbog specifičnosti lokaliteta gdje žive i rade, autoimuno kompromitovana je bila, imala je teži oblik bolesti, pa je samim tim smrtni ishod bio očekivan s obzirom na težinu kliničke slike i izloženosti koju je imala", navela je Nina Rodić Vukmir, načelnica Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo RS.

Zbog toga se preporučuje pojačana lična i komunalna higijena, adekvatno čišćenje voća i povrća. Olakšavajuća okolnost je što se bolest ne prenosi sa čovjeka na čovjeka. Ipak, kako zaraza ne poznaje teritorijalne granice, postoji strah od njenog širenja.

"Bojim se da ovi naši glodari iz KS ne poznaju granice i da ne počnu zbog pojačane deratizacije i smanjenja hrane krenuti prema drugim gradovima. Bojim se da se zaraza ne krene širiti. Nadležni moraju preduzeti određene mjere", mišljenja je virusolog Šukrija Zvizdić.

Pa su tako u Istočnom Sarajevu naređene hitne mjere čišćenja svih javnih površina. Od početka epidemije, isto je vidljivo i na ulicama glavnog grada BiH, gdje je samo tokom pet dana uklonjeno 17 tona kabastog otpada sa lokacija koje nisu namijenjene za isti. I eto odgovora otkud epidemija.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad