Stišavaju se reakcije na SDP-ov i NIP-ov pokušaj vođenja debate sa Islamskom zajednicom i reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem, koja je, u konačnici, otvorena pisma dvojice lidera odlučila arhivirati s namjerom da generacije u budućnosti s čuđenjem čitaju njihov sadržaj. Razlog je, podsjetimo, bila izjava o "prebrojavanju".

Iako izravne potpore, navođenja pojedinaca ili stranke, nije bilo u analiziranim rečenicama poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, pojedine političke partije smatraju da je ipak riječ o vezama Islamske zajednice i najveće bošnjačke parlamentarne stranke, SDA, čijem se lideru pružila “ruka spasa”.

Koliko demokracija i sekularna država “podnose” religijski upliv u politički – javni prostor? Različite su perspektive kad je riječ o ovom velikom demokratskom pitanju. Dok jedni smatraju kako religijske institucije imaju pravo javno progovarati o temama od društveno-političkog značaja, jer im je to obaveza, drugi smatraju da odnos vjerskih institucija treba biti sveden na minimum kad je riječ o uplivu u sekularnu, političku sferu.

Skinemo li prašinu sa starih novina, vidjet ćemo, primjerice, da je prije nekih 15-ak godina bivši reisu-l-ulema, Mustafa Cerić, znao govoriti kako samo jedinstvo i vjera mogu sačuvati jedan narod. Ili, romantičarski, da se sve do 1992. godine vjerovalo da je Bosna robinja, a onda se shvatilo da je ipak princeza, “a njeni i babo i mati šehidi bosanski”.

Uz bivšeg religijskog poglavara vezale su se kritički obojene kvalifikacije, da je “veliki muftija” zapravo “predsjednik vjerskog krila Stranke demokratske akcije”. No, stranka je nizala uspjehe, slavodobitno najavljujući nove – iz ciklusa u ciklus.

Aktuelni reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, kojega mnogi smatraju značajno udaljenijim od politike u odnosu na njegova prethodnika, Mustafu Cerića, naišao je ipak na kritike zbog podrške “prebrojavanju”. On je ranije govorio (21. 1. 2021., N1) da se imami “čuvaju da ne govore o onim temama bar pred izbore, koje su škakljive, s političkog stanovišta. Ali tu se postavlja i drugo pitanje: da li time imamu ogrnaičavamo slobodu govora”.

Novinar, publicist i prevoditelj Mirnes Kovač za N1 je komentirao aktuelnu javnu debatu, kazavši kako je neprimjeren ton kojim se političari obraćaju instituciji Islamske zajednice i reisu-l-ulemi Huseinu efendiji Kavazoviću, koji – kako tvrdi – nije zaslužio takav način ophođenja prema njemu.

“Ovo je nedopustiv način komunikacije s temeljnom institucijom muslimana ove zemlje. Islamska zajednica ima svoje principe i ima pravo da govori, da upozorava. Reisu-l-ulema Husein Kavazović nije zaslužio ovakav odnos prema njemu”, rekao je Kovač za N1.

Podsjetimo, u međuvremenu je o ovoj temi govorio i predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, koji je rekao kako je obaveza svakog Bošnjaka, a naročito političkih lidera, da imaju u vidu da su “nas Islamska zajednica i njeni autoriteti stoljećima sačuvali kao vjeru i narod”.

“Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović se, na poziciji vjerskog lidera, pokazao kao čovjek koji zna, umije i razumije svoju ulogu i njenu važnost i mislim da i on i mi možemo da budemo ponosni načinom kako je do sada obavljao svoju dužnost”, rekao je predsjednik Saveza za bolju budućnost.