Jevreji su nacionalna manjina po Ustavu u Bosni i Hercegovini. Do 1941. bili su mnogobrojni, 28 posto ljudi je u samom Sarajevu bilo jevrejske nacionalnosti, ali nakon holokausta, raznih pogroma, posljednjeg rata desetkovana je, na određen način, Jevrejska zajednica. Danas je 500 Jevreja u Sarajevu, a preko 700 ljudi u cijeloj Bosni i Hercegovini . Postoji šest jevrejskih opština , dok je nekad bilo 26, kazao je , objašnjavajući ko su i šta su Jevreji u našoj državi, Boris Kožemjakin, presjednik Jevrejske opštine u Sarajevu i član Izvršnog odbora Međureligijskog vijeća BiH u intervju za N1.

“Mi sebe ne doživljavamo kao nacionalnu manjinu, više se doživljavamo kao autohtoni narod Bosne i Hercegovine. Naravno, zbog brojnosti nekonstitutivni, ma šta ta riječ značila, ali u svakom slučaju kao autohtoni narod, kao narod koji pripada ovom podneblju, koji je došao i nikao iz ovog podneblja. Jer smo prisutni već skoro 500 godina. Kada smo protjerani iz Španije, sad govorim o Sefardima, Jevreji su početkom 16.stoljeća došli u Bosnu i Hercegovinu, odnosno u Otomansko carstvo. Iz Španije je tada istjerana i islamska populacija, tako da je to bilo zajedno, i jedni i drugi su dolazili u Otomansko carstvo“, govori Kožemjakin za N1.

Naša jedina država je Bosna i Hercegovina

Nema dileme, Kožemjakin, kao ni ostali Jevreji koja je njihova država.

‘Mada neskromno zvuči, ja mislim da Jevreji najviše vole Bosnu i Hercegovinu. Reći ću vam zašto. Mi jedino svoje biračko pravo, ma koliko ono bilo ograničeno, crpimo i konzumiramo u Bosni i Hercegovini. Nigdje drugo niti hoćemo, niti možemo, niti želimo, niti nas iko treba. Međutim , svi ovi drugi imaju na neki način , uslovno rečeno, rezervne domovine i mogu da glasaju unutar rezervnih domovina , a i unutar Bosne i Hercegovine. Mi nemamo alternativu, jednostavno mi smo tu, želimo da tu ostanemo , želimo da egzistiramo i dijelimo sudbinu svih naroda na ovom prostoru.’- istakao je Kožemjakin u intervjuu.

Iako su tokom proteklog rata imali ponudu da se sele u Izrael, Jevrejska zajednica je donijela odluku da s obzirom da su narod ovog područja, bosankohercegovački Jevreji, kojima je ovo prirodna sredina i kako su jednom napuštali svoje domovi 1941.-1945. više to nisu željeli, osim evakuacije svoje djece i staraca.

Danas, u odnosu na procenat ljudi koju su se vratili u domovinu, Bosnu i Hercegovinu, Jevreji čine najveći procenat, 45 posto Jevreja se vratilo u BiH, vratilo u Sarajevo.

Kakva je veza Jevreja iz BiH sa Jevrejima u Izraelu?

Veza sa Jevrejima u Izraelu zasniva se samo na familijarnom odnosu , jer mnogi imaju članove uže i šire porodice, koje žive u Izraelu- naglašava Kožemjakin u intervjuu za N1.

‘ Mogu da razumijem dio Srbijanaca, Srba , Hrvata koji imaju svoje familijarne veze bilo u Srbiji, bilo u Hrvatskoj – s tim što su njihove veze politički produbljene, drugačije su, a mi nikakvu, apsolutno nikakvu političku vezu sa Izraelom nemamo, mi nemamo državljanstvo Izraela, nemamo ništa, kao što određene beneficije Srbi i Hrvati imaju unutar tih ‘matičnih država’ kako ih oni nazivaju. Nama Izrael nije matična država, nama je Bosna i Hercegovina jedina država.’ – poručuje Kožemjakin u intervjuu za N1.