Izgradnja Bloka 7 i pogon koksara ArcelorMittala sada su prošlost. Krećemo u pohod na solarne panele, doduše puževim koracima. Jer iako je svima jasno da je energetska tranzicija neminovna, put do nje baš i nije.

Uvjerenje da se energija može proizvesti jedino ako nešto zapalimo, trebalo bi da zaboravimo. Nekima sadašnjost, nama budućnost, i to daleka jer gotovo ništa nismo uradili da im se približimo, su obnovljivi izvori energije.

“Ako vi postavite na svoj krov fotonaponsku elektranu koja će pokriti potrebe tog domaćinstva za električnom i toplotnom energijom, ukoliko ste ugradili toplotnu pumpu koja koristi električnu energiju, kad otplatite te kredite uz subvencije države, kad se to otplati za 5 ili 7 godina, bi na neki način imali 20 godina besplatnu toplotnu i električnu energiju. Pa zar to nije neki ultimativni energetski suverenitet na kojem bi trebali raditi ovi naši političari”, rekao je Denis Žiško, AARHUS Centar U BiH.

No, čini se da političarima nije baš najjasnije kako realizovati energetsku tranziciju.

“Jednostavno neshvatljivo je da 3 godine se vaga zakon u Parlamentu FBiH o južnoj interkonekciji, da EP u zadnjih 30-40-50 godina izuzev vjetroparka u Podveležju nije ništa izgradila, a oko nas je panična izgradnja elektro-energetskih i energetskih objekata“, kazao je Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

Uprkos pomenutom, te obavezi da se dekarbonizuje društvo do 2050. godine, od rudnika i termoelektrana još uvijek se ne odustaje.

“Budućnost govori da termoelektrane i rudnike moramo zatvoriti, mi u ovom trenutku to ne možemo uraditi. Oni nam daju trenutno sigurnost i stabilnost i mislim da ćemo i narednih nekoliko godina držati prioritete na termoelektranama”, kazao je Vedran Lakić, federalni ministar energetike.

Iako premijer Federacije kaže da su propušteni rokovi za realizaciju, odustajanje od izgradnje bloka 7 za stručnjake je korak naprijed ka tranziciji. Ekologe je obradovala i vijest gašenja ArcelorMittalove koksare.

“Važno je naglasiti da će nakon zaustavljanja koksne baterije ukupne emisije fabrike u Zenici biti svedene na najniži nivo od početka njenog rada, započetog prije 132 godine”, naveli su iz ArcelorMittal Zenica.

A kako umjesto koksa stiže prirodni gas, inače veoma skuplji, porašće i troškovi proizvodnje toplotne energije. Zeničani se nadaju, ne na njihov račun. No, to još nije izvjesno, kao ni hoće li stići Zakon o južnoj interkonekciji, kao alternativa u slučaju zatvaranja ruskog toka.

“Ali ono što je najveći izazov jeste početak 2026. godine kada će se uvesti takse na proizvode u BiH, dakle izvozne proizvode iz BiH koji su proizvedeni korištenjem električne energije koja se dobila iz čvrstih goriva, najviše tu govorimo o uglju”, kazao je doc. dr. Faruk Hadžić, dekan na Univerzitetu SSST.

Što bi predstavljalo ekonomski kolaps za Bosnu i Hercegovinu, u kojoj se o budućnosti ne misli. Jer da se razmišlja, barem bi se sada počelo sa gradnjom elektro-energetskih objekata.