Mjerne jedinice danima pokazuju - kvalitet zraka, vrlo nezdrav. Sarajevo mijenja prve tri, četiri pozicije sa najzagađenijim gradovima svijeta. Pakistan, Bangladeš, Indija i Bosna i Hercegovina, utrkuju se za ovo neslavno prvo mjesto. Svake godine isti problem. Svaka vlast, nova obećanja. Ključ je u grijanju. Loži se sve i svašta. Tačnije, ono što je jeftinije. Jer sve je manje onih koji mogu platiti plin. Stoga će i zrak postajati sve gori.

“Na ovom snimku bi trebalo biti Sarajevo, no apsolutno se ne vidi. Baš kao što se ne vide ni rješenja nadležnih za ovaj problem. Ključ zagađenja je u grijanju”, uvjeren je donedavni resorni ministar Almir Bečarević.

“Vidio sam pad potrošnje u Kantonu Sarajevo prirodnog gasa, jer prirodni gas je jedini, ne postoji druga mjera, ona brza mjera koja bi dovela koliko toliko do čišćeg zraka. Mi smo 2021. potrošili 150 miliona kubika gasa u Sarajevu, mi ćemo ove godine potrošiti 125 miliona. 26 miliona kubika gasa manje će biti potrošeno u Kantonu Sarajevo. Bolje radi naših sugrađana da ne govorim koliko je to domaćinstava prešlo opet na drvo ili na ćumur”, rekao je Bečarević.

Građani koji se danima guše smatraju kako nadležni ne idu dalje od pukih obećanja da će nešto riješiti. Planovi i strategije kuju se još od Olimpijade, sjećaju se, a zrak s godinama sve lošiji.

Šta kažu građani Sarajeva?

“Prije rata je bilo u planu da iz Kaknja, termoelektrane, da se topla voda do Sarajeva pušta. Pred Olimpijadu je uveden plin da se smanji zagađenje, a danas ove silne kuće, treba nekako uvesti, razvesti da se plin doveze, ali to košta”, kaže nam jedan građanin.

“Uvijek je bilo zagađenja, i prije 40 godina. Možda da se ložišta neka promijene, da se pomogne narodu, nešto vlast da uradi, a ovako ništa”, kaže drugi.

“Stalno nešto obećavaju, a ustvari nikad ništa. Kada je subota, nedelja, kada mi djeca ne rade, idi na Trebević, idi na Igman”, još je jedno mišljenje.

Desetine, možda i stotine miliona maraka iz budžeta bile bi neophodne kako bi se građanima izašlo ususret s priključcicma i subvencijama za grijanje na plin. Samim građanima je to po aktuelnim cijenema skupocjena investicija. Sve je više onih koji se zbog sveukupnih životnih troškova okreću ćumuru, drvima i za zrak štetnim sirovinama.

“Jeste nezdravo ali smo mi daleko više naučili koncentracije. Samo da vas napomenem sada su koncentracije 70 do 80 mikrograma, mi nekada kada zima duže traje imamo i dvjesto i tristo i četristo mikrograma, tako da su to za nas, za Sarajevo, možemo se malo i našaliti, male koncentracije kako nas očekuje, pošto ništa strategijski i vizionarski nije napravljeno da se Sarajevo rješava. Imamo ove mjere ali one su kao palijativna mjera, ono, boli vas zub, popijete Aspirin, prođe, ali niste riješili uzrok”, rekao je Martin Tais, ekspert za klimatske promjene.

Nadležni pak smatraju kako je dovoljno izdati naredbu. Traže da se snize temperature u prostorijama za dva stepena. Zahtijevaju da se ne izvode radovi na otvorenom, školske ili sportske aktivnosti. Od policije traže da iz saobraćaja isključuju tehnički neispravna vozila.

“Tako je u zonama A, B, C i D do sada izvršena kontrola 480 vozila, do ovog trenutka, po ovim mjerama nismo mali isključenja iz saobraćaja zbog tehničke neispravnosti vozila. Policijski službenici UP MUP KS će nastaviti raditi ovu mjeru ubrzanja protoka na glavnim saobraćajnicama bez dužih zadržavanja, naravno sa posebnim aspektom sigurnosti svih učesnika u saobraćaju jer ovdje imamo i elemente smanjene vidljivosti”, rekla je Mersiha Novalić, portparolka MUP-a KS.

Mjere su pak apsurdne. Na ulicama danas srećemo građevinske radnike, koji uredno obavljaju poslove. Policija koja mora vršiti intenzivno kontrole da ubrza saobraćaj na smanjenoj vidljivosti, pri tome ugrožavajući vlastito zdravlje.

“Procjene međunarodnih institucija govore kako hiljade ljudi na godišnjem nivou obole od posljedica zagađenja, neke procjene su rigorozne do te mjere da kažu kako svaka peta, šesta osoba u BiH godišnje umre od plućnih oboljenja uzorkovanih upravo ovim faktorima. No to nije razlog da građani u najkritičnijim danima nose maske, pogotove one s FFP faktorima koje je zbog nedostatka potražnje teško naći i u apotekama“, kazala je Mersiha Novalić, portparolka MUP-a KS.

Instant rješenje ne postoji. No, negdje se mora napraviti prvi korak, ali to ni ove godine, očito, nije slučaj. Građanima Kantona Sarajevo slijedi jedna od težih zima u poslijeratnom periodu. Cijene diktiraju i nivo zagađenja.