"Neprijatelji Bosne i Hercegovine koji 90-ih godina nisu imali mogućnost da unutar institucija sistema uruše taj sistem, morali su povući se na brda i bombardovati građane. Daytonski mirovni sporazum, nažalost, u ruke onih koji ovu državu ne doživljavaju svojom, dao je mehanizam da, u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom, vrše napad na institucije iz samih institucija", poručeno je na pres-konferenciji uoči redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" održane u nedjelju u online formatu

O temi “Blokada zakonodavnih funkcija i nemogućnost ostvarivanja prava građana”, govorio je Zlatan Begić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović najprije se kroz par riječi sjetio nedavno preminulog profesora i dugogodišnjeg dekana Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu (UNSA) Faruka Sijarića, kazavši kako je to bio čovjek koji je u svim prilikama činio značajne doprinose u radu Kruga 99.

Osvrnuvši se kratko na današnju temu, Kulenović je konstatovao da je potrebno snažnije senzibiliziranje građana, jasnija odgovornost građana o stanju u zemlji i jasan građanski angažman i otpor ka svim političkim faktorima koji čine da je Bosna nefunkcionalna država, da su zakonodavna tijela blokirana i da izvršne vlasti tapkaju u mjestu.

Begić ističe da je za kratko vrijeme koliko je u politici, posljednje dvije godine, a prateći dešavanja unutar institucija BiH mogao zaključiti da državne institucije, na neki način postaju same sebi svrha.

“To nije nešto što je na ad hoc bazi, to nije nešto što je stvar neodgovornosti tamo nekih neodgovornih pojedinca koji sjede u tim institucijama. Ono što sam ja uspio vidjeti i zaključiti je da je riječ o strategiji urušavanja državnih institucija”, rekao je Begić.

On je rekao kako “iz potpuno neracionalnih razloga pojedine političke opcije zapravo devastaciju državnih institucija vide i provode kao dio svoga strategijskog djelovanja”.

Naglašava da ako bi se ušlo u analizu toga zašto se to dešava, onda bi se došlo i do politika iz 90-ih godina od kojih se nikada nije odustalo, došli bi i do memoranduma Akademije nauka i umjetnosti Srbije. A ako se pogledaju određeni stavovi i smjernice koje su davane čak i nosiocima funkcija javne vlasti u BiH, može se vidjeti da oni slijepo slijede tu vrstu smjernica.

“Konačni cilj je ogaditi građanima BiH njihove institucije. Pri tome treba imati u vidu da država živi preko institucija. Znači, ako želite uništiti jednu državu, uništite njene institucije”, pojašnjava Begić.

Dalje navodi kako takvo djelovanje dovodi do toga da i među građanima BiH vlada generalno jedan negativan stav prema institucijama BiH i prema nosiocima javnih funkcija unutar tih institucija.

Begić također naglašava kako BiH ima ustavni okvir koji nije poznat nigdje u svijetu.

“Mi imamo unutar zakonodavnog tijela nešto što se zove Dom naroda, a ustvari je riječ o domu stranaka”, ističe Begić, podsjećajući kako u Domu naroda par ljudi može da zaustavi svaku odluku neposredno izabranog Predstavničkog doma, bez bilo kakvog obrazloženja.

“Neprijatelji ove zemlje 90-ih godina nisu imali mogućnost da unutar institucija sistema uruše taj sistem, pa su se morali povući na brda i sa brda bombardovati građane i gradove BiH. Daytonski mirovni sporazum, nažalost, u ruke onih koji ovu državu ne doživljavaju svojom, je dao mehanizam da to mogu raditi u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom, dakle vršiti napad na institucije iz samih institucija”, naveo je Begić.

Upozorava da kada se donese jedan zakon, zbog tih mehanizama odlučivanja, njega je gotovo nemoguće promijeniti. Zbog toga, podvukao je, svi oni koji žele dobro građanima BiH trebaju dobro da vode računa i da čitaju svaku riječ zakona koji se donosi ili izmjena ili dopuna zakona.

Podsjetio je na primjer Zakona o prebivalištu, za koji je rekao kako je klasičan primjer kada se jedan zakon donosi sa jednim političkim ciljem a onda pogodi sve kategorije građana bez obzira na etničku pripadnost i entitet u kojem žive.

“Pa tako taj Zakon je donesen samo s jednim ciljem a to je da se legalizira etničko čišćenje”, istakao je Begić, napominjući kako mu nije jasno zašto su pojedine političke partije, koje vole sebe nazivati probosanskohercegovačkim, podržale taj zakon, jer bez njihove podrške ovaj zakon prije pet godina nikada ne bi mogao biti usvojen.

“Sada kada je usvojen, danas razne kategorije građana trpe njegove negativne konsekvence”, rekao je Begić.

Rekao je kako je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić prije nekoliko dana uputio Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti/usklađenosti pojedinih odredbi Zakona o prebivalištu i boravištu BiH.