Uvodničari današnje sesije Kruga 99 poručili su da implementacija presude Evropskog suda pravde u slučaju Zornić predstavlja imperativ demokratske budućnosti Bosne i Hercegovine.

Historijska odluka

Uvodničari na današnjoj redovnoj online sesiji Kruga 99 bili su Valery Perry iz Vijeća za politiku demokratizacije, građanka Azra Zornić i aktivist Samir Beharić. Sesija je organizirana pod nazivom “Samit za demokratiju bez BiH i presude Zornić“.

Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99“ Adil Kulenović je u uvodnom obraćanju kazao da današnja tema sesije itekako korespondira aktuelnom stanju političke i sigurnosne krize u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina.

Naglasio je da ne provođenje presuda, ne otklanjanje posljedica genocida i udruženih zločinačkih poduhvata, ne provođenje presuda Suda za ljudska prava iz Strasbourga, a posebno presude “Zornić“ predstavljaju odliku eskalacije krize u BiH.

“Naša današnja rasprava je itekako kontekstualna sa tragičnim vremenom u kojem živimo i onog još tragičnijeg kojeg hoćemo spriječiti. Bio rat ili mir, ne smijemo odustajati od vrijednosti standarda liberalne demokracije, od prava BIH za izgradnju građanske demokratske nacije i suverene države. Presuda Zornić ima najveću historijsku vrijednost i inspiraciju za trajni mir u BiH i prosperitet svih njenih građana. Narednih šest mjeseci biće ispit naše promišljenosti u formulisanju konkretnih akcija u svim strukturama društva i političkog obrazovanja na očuvanju naše države. Ona se mora braniti adekvatnim postupcima i u zemlji i izvan nje, jer napad na ustavni poredak, kao i prije 30 godina, ne dolazi samo iz BiH“, kazao je Kulenović.

Uvodničarka današnje sesije Perry je kazala kako je Kulenovićev uvod dobro povezao dešavanja na ovosedmičnom online Samitu za demokraciju koji su organizirale Sjedinjene Američke Države i paralelno prateći razvoj događaja u BiH.

“Prateći dešavanja u BiH smatram da je možda najviše frustrirajuće to koliko su politički lideri dodatno unaprijedili svoju učinkovitost u smislu manipulacije međunarodnom zajednicom kako bi na taj način došli do realizacije svojih ciljeva. Njihove agende su već duže vremena i jasne i očigledne“, kazala je Perry.

Dodala je kako je dodatno frustrirajuće to što glasovi mnogih, poput Beharića i Zornić, nisu uključeni u kontekstu rasprava o ustavnim i izbornim reformama, a vjerovatno neće biti uključeni ni u buduće rasprave o državnoj imovini.

“Samit za demokraciju je održan u Washingtonu, ali i globalno putem interneta. Bilo je dosta kritika koje su upućene, ali sada imamo godinu pred sobom da vidimo da li su administracija američkog predsjednika Joea Bidena i njeni saveznici spremni učiniti ono što zagovaraju u smislu promocije vrijednosti demokracije“, zaključila je Perry.

Uvodničarka je bila i Zornić za koju je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da je diskriminisana u izbornom procesu zato što se izjašnjava kao građanka Bosne i Hercegovine, a ne kao pripadnica jednog od konstitutivnih naroda.

“Presuda Zornić je imperativ demokratske budućnosti Bosne i Hercegovine. Da je ista implementirana u vrijeme kada je i donesena danas građani ne bi živjeli u stanju etnokratije i strahu od segregacije, rata i secesije. Umjesto da se bave ekonomijom i privredom kako bi spasili državu od bankrota, kako bi zadržali mlade ljude i osigurali im bolju budućnost u BiH, etnonacionalistički lideri u namjeri da sačuvaju lično bogatstvo koje su stekli preko leđa građana te da bi se zaštitili od optužnica za korupciju i zloupotrebu položaja i ovlasti, drže građane kao taoce svojih etnonacionalističkih, čitaj fašističkih djelovanja na cijeloj teritoriji jedine nam Bosne i Hercegovine“, naglasila je Zornić.

Političari dubokih džepova

Kazala je da je implementacija presude imperativ demokratske budućnosti Bosne i Hercegovine iz jednostavnog razloga što je Evropski sud za ljudska prava tom presudom naložio državi Bosni i Hercegovini da usvoji građanski ustav.

“Prema građanskom ustavu svi građani Bosne i Hercegovine su jednakopravni ne samo u izbornom procesu već i u svim ostalim sferama društvenog života. U takvoj situaciji političari koji se natječu u izbornom procesu bi morali svoje programe i predizbornu kampanju bazirati na socijalnom, ekonomskom, privrednom, zdravstvenom i svakom drugom segmentu života svih građana u BiH“, rekla je Zornić.

I Beharić je istakao da izostanak implementacije presude Zornić, kao i drugih presuda Evropskog suda za ljudska prava, šalje jasan signal mladim ljudima u BiH da država nije spremna na izgradnju društva po savremenim evropskim principima koji ne diskriminiraju pojedince i grupe na osnovu njihove etničke pripadnosti.

“Ovakva vrsta diskriminacije je samo jedan od primjera etničke segregacije koju pronalazimo čak i u obrazovnom sistemu, gdje mladi Bošnjaci i Hrvati pohađaju odvojeno nastavu samo jer su Bošnjaci i Hrvati. Mladi ljudi iz BiH danas govore više stranih jezika, putem YouTube uče kompjutersko kodiranje, a cijeli svijet im se nalazi na dlanu – udaljen dva ili tri dodira zaslona na pametnom telefonu. Drugim riječima, vidimo kako žive naši vršnjaci i vršnjakinje širom svijeta, svjesni smo u kakvom se obrazovnom sistemu školuju i koliko zarađuju čim završe fakultet“, istakao je Beharić.

Dalje je naveo da mladi, kao najveći resurs, neće ostati u domovini ukoliko im BiH ne postane okruženje u kojem će se osjećati ugodno.

“Ukoliko BiH ne postane uskoro članica Evropske unije, mladi ljudi će postati državljani EU, ali bez svoje domovine. Odlazak mladih ljudi, koji zaista vole BiH kao zemlju, predstavlja logičan korak za sve one koji su pokušali promijeniti stanje u kojem žive, ali su na tom putu postali umorni, isfrustrirani, te ostali praznih džepova. Za ostanak u BiH nije dovoljan samo patriotizam, posebno ne onaj patriotizam koji zagovaraju političari dubokih džepova i sumnjive prošlosti. Patriotizam ne puni stomak“, poručio je Beharić.

Izborni zakon BiH ne prepoznaje identitet građanke BiH, pa se Azra Zornić obratila Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Sud je 15. jula 2014. godine donio presudu u kojoj je Bosna i Hercegovina izgubila spor, a utvrđeno je da je u slučaju Zornić došlo do povrede člana 14 (zabrana diskriminacije) u vezi sa članom 3 Protokola broj 1 (pravo na slobodne izbore) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.