Više od 150 godina traje uzurpacija zemljišnih posjeda u Bosni i Hercegovini, s ciljem promjene vlasništva istih, stoga Bosna i Hercegovina mora donijeti zakon na nivou države kojim će se definisati pitanje državne imovine, općih i javnih dobara, registracije državne imovine kao i način raspolaganja državnom imovinom.

Kazali su to uvodničari današnje sesije Kruga 99 prof.dr. Izeta Šabotića sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i dekanese Pravnog fakulteta UNZE prof.dr. sci. Larise Velić, koji su govorili o temi „Od agrarne reforme do udara na državnu imovinu“.

Prava BiH na imovinu

Cilj današnje teme, kako je obrazložio predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović, sagledati historijski kontinuitet uzurpacije imovine i posljednji čin jednog od strateških dijelova državnog udara koji je u toku, delegimitiziranja suverenog prava države BiH na imovinu.

U historijskom osvrtu, profesor Šabotić je podsjetio da su nasrtaji na zemljišne posjede u BiH, započeli još u 19. stoljeću u vrijeme Osmanskog carstva, ali kasnije i u vrijeme Austro-ugarske, u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Uzurpirano je više od 1.175.000 ha zemlje bošnjačkih veleposjednika. Po njegovim riječima, radilo se o smišljenoj uzurpaciji koja je ekonomski potpuno osiromašila bosanskohercegovačke begove.

Uzurpacija imovine nastavljena je i nakon Drugog svjetskog rata, provođenjem agrarne reforme od 1945-1948. s ciljem promjene vlasničko-posjedovnih odnosa.

U ovoj agrarnoj reformi, podsjetio je Šabotić, izvršena je promjena vlasništva od oko 150.000 ha zemlje u korist državnog agrarnog sektora, a manje u korist siromašnih seljaka. Proces promjene vlasništva zemlje bio je izražen i nakon toga, pa je do 1990. godine, putem nacionalizacije i eksproprijacije još 280.000 ha zemlje promijenilo vlasništvo, uglavnom u korist države.

On je istakao da je i danas u Bosni i Hercegovini u manjem entitetu, nastavljen pritisak na imovinu Bošnjaka i Hrvata, donošenjem posebnih zakonskih mjera: Zakona o premjeru katastra RS, Zakona o šumama RS i Zakona o porezima na nepokretnosti i dr. Zakonom o premjeru katastra je predviđena jedinstvena katastarska evidencija nekretnina, isključivanjem grunta, kojim se osiguravalo pravo sigurnosti nekretnina, posebno Bošnjaka i Hrvata.

Sve je urađeno smišljeno, naglasio je, kako bi se ozakonile brojne nepravilnosti, koje su rezultat etničkog čišćenja i uzurpacije imovine, kao i nemarnosti prilikom prometa iste.

“Više od 150 godina traje uzurpacija zemljišnih posjeda u Bosni i Hercegovini, s ciljem promjene vlasništva istih, pri čemu je na udaru posebno bila bošnjačka nacionalna komponenta, ali i država. To je rezultiralo značajnim reduciranjem životnog prostora Bošnjaka, što se može smatrati i krajnjim ciljem velikodržavnih pretenzija prema Bosni i Hercegovini, od strane naših susjeda Srbije i Hrvatske”, rekao je prof. Šabotić.

U tom smislu je prof. Velić je kazala da je državna imovina usko povezana sa teritorijalnim integritetom i suverenitetom države, tako da aktuelna dešavanja vezana za oblast imovinskih prava i državne imovine predstavljaju direktan udar na ustavni poredak BiH.

“U ovom destruktivnom procesu vezanom za oduzimanja suverenih prava države učestvuju određene političke snage unutar BiH, ali su sve više prisutni i interesi susjednih država koji se više i ne skrivaju”, navela je Velić.

Naglasila je da pitanja državne imovine moraju biti normirana, tj. moramo stvoriti pravni okvir u skladu sa demokratskim uređenjem i poštujući osnovna prava i slobode svih, te da je međunarodna zajednica doprinijela kreiranju postojećeg sistema i ima obavezu da se aktivno uključi i u rješavanje aktuelnih pitanja.

Podsjetila je da poseban problem predstavlja imovina Bosne i Hercegovine koja se nalazi na području država sljednica SFRJ.

“Bosna i Hercegovina mora donijeti zakone na nivou države kojim će se definisati pitanje državne imovine, općih i javnih dobara, registracije državne imovine kao i način raspolaganja državnom imovinom”, zaključila je profesorica Velić.

U diskusiji o temi „Od agrarne reforme do udara na državnu imovinu“ koju organizira Asocijaca nezavisnih intelektualaca – Krug 99 priključili su se i profesor Nedim Suljić i američki diplomata i bivši ambasador u BiH Victor Jackovich.