Sve je duža lista "neprijatelja" Republike Srbije. Nakon bh. glumca i književnika Feđe Štukana, bh. pjevačice Selme Bajrami, zadržavanje na srpskoj granici doživjela je i hrvatska pjevačica Severina Vučković. Sporni su, izgleda, njeni stavovi. Ili je stvarni razlog skretanje pažnje sa aktuelnih problema? Osim toga, Srbija je, prema tvrdnjama tabloida bliskih predsjedniku ove države Aleksandru Vučiću uhapsila hrvatskog špijuna. Potvrdio je to srpski ministar policije Ivica Dačić, o događaju nikavih saznanja nema hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova. O tome smo govorili sa profesorom Arminom Kržalićem sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminilogiju i sigurnosne studije UNSA.
Kržalić je naglasio da sve navedene afere nisu ništa novo.
“Imali smo čak 2016. godine ponovo jednu aferu između Hrvatske i Srbije. Pa smo također imali jednu aferu u Sloveniji gdje je navodno ruski student pokušavao snimiti slovensku vojsku, odnosno, vježbu koju je izvodio NATO sa slovenskom vojskom. Isto tako je bio slučaj i s Austrijom gdje se spominjala određena ruska infiltracija. To su uglavnom nekakve redovne aktivnosti koje služba koristi u prikupljanju svojih podataka”, rekao je Kržalić.
Kada je riječ o ovom najnovijem događaju između Hrvatske i Srbije i navodnom špijunu, Kržalić je mišljenja da u tom slučaju postoji nekoliko važnih smjerova u kontekstu kojih se može posmatrati cjelokupna situacija.
“Jedan smjer može biti da se skrene pažnja sa trenutne situacije – da li je to problem vezan za politički dijalog između vlasti i građana po pitanju iskopavanja prirodnih resursa, da se malo priča o nekakvoj špijunaži. Drugi može biti vezan za, što je možda i naizvjesnije u svemu tome, borbu za kontrolu transporta droge, odnosno, ruta droge koja ide od Afganistana prema Rusiji, pa onda opet direktna linija prema Beogradu, a onda iz Beograda dalje prema Osijeku, Budimpešti, Bratislavi i Beču. I u suštini imamo drugi kanal koji ide direktno kopnom i to je ono za šta se najčešće proziva srbijanska vlast da u suštini traje borba između opcije Ivice Dačića (ministar vanjskih poslova Srbije op.a.) i Aleksandra Vulina (potpredsjednik Vlade Srbije op.a.) ko će pridobiti taj put koji ide direktno iz Moskve pa nadalje”, pojasnio je Kržalić.
Zašto Aleksandar Vučić nema alternativu?
Dalje dodaje da je, nažalost, Zapadni Balkan pun političara koji majstorski proizvode strah, anksioznost i nelagodu.
“I upravo iz tog razloga oni šire ovakve informacije i dezinformacije na neki način da bi onda ti akteri, političari bili određeni pružatelji sigurnosti i naši spasioci. Tako da su u tom kontekstu oni vješti majstori toga i vidimo da se to na isti način preslikava i u BiH, pa se tako pažnja skreće sa stvarnih i bitnih problema”, dodao je naš sagovornik.
Interesovalo nas je koliko se dugo u javnosti može zadržati narativ da druge zemlje, sile, vlade i obavještajne službe “žele srušiti Vučića” i da se na tome trenutno temelji njegov utjecaj u Srbiji?
“Vjerujte da se tu nisu uključili ključni igrači koji imaju interes smijeniti Vučića. Kada govorimo o tim ključnim igračima prije svega mislim na Sjedinjene Američke Države i možda zemlje Evropske unije – da je to interes Njemačke ili Francuske, to bi onda bilo završeno u roku od 48 sati ili mjesec dana. Trenutno se na neki način i taktizira jer nije problem smijeniti Vučića, ali jeste pronaći alternativu. U tom kontekstu se onda može dovesti osoba koja će srušiti sistem, neće biti od integriteta i imati moć da kontroliše sami aparat i da u suštini dođe do jednog sveopšteg haosa u državi. Tako da se traži alternativa, a opozicija se očito nije pokazala da je dovoljno dobra za to”, mišljenja je Kržalić.
Hrvatska koristi “tihu diplomatiju”
Kada se desi ovakva situacija sa špijunažama, postavlja se pitanje na koji način je najbolje postupiti – da li sve ignorisati kao što to nastoji Hrvatska ili pokušati odgovarati Vučiću.
“Mislim da je najbolje svemu ovome pristupiti principom ‘tihe diplomatije’ što Hrvatska trenutno i radi. Ako se utvrdi da se radi o hrvatskom državljaninu službe i on putem diplomatskih kanala bude protjeran i zabrana u državi. A ako se radi o državljaninu Srbije što je tako i bilo predstavljeno da je riječ o saradniku, odnosno, agentu/špijunu onda dotična država ima sve mehanizme da takve osobe procesuira s obzirom na to da se njemu na teret stavlja teže krivično djelo. Naravno, država za koju je radio ima mogućnost da na određeni način pruži pomoć. Logično, to se ne dešava i onda taj agent bude na neki način prepušten sam sebi da se snalazi”, naveo je.
Zatim je pojasnio razliku između špijuna i obavještajca.
“To je školski pristup i obavještajac je uposlenik službe za koju ima ugovor, a špijun ili agent se u suštini angažuje na povremenom prikupljanju informacija i obično nije stalni uposlenik službe niti je državljanin one službe za koju radi”, istakao je Kržalić.
Spisak nepoželjnih u Srbiji
S druge strane, postavlja se pitanje da li je u kontekstu obavještajaca zabranjen i ulazak pojedincima koji izražavaju drugačije mišljenje od vlasti u Srbiji?
Shodno tome, u proteklom periodu su zabilježene stroge kontrole ili zabrane ulazaka Feđi Štukanu, Selmi Bajrami, Severini i drugih koji se targetiraju kao nepoželjne osobe u toj zemlji bez nekakvih konkretnih dokaza.
“To i jeste problem jer su to u suštini subjektivni principi iako država ima pravo raditi analize procjene, ali one trebaju biti sastavljene na objektivnim činjenicama. I mi upravo zbog toga imamo strah jer ako se postave ljudi koji nisu od integriteta i štitne samo lični interes, stranke, a ne društva i države i dati im moć kao što se ovdje dešava onda se oni na ovakav način obračunavaju sa svim neistomišljenicima. I uprkos demokratizaciji i obukama ljudi na tim pozicijama uvijek se desi da nakon 15 godina, naprimjer, na vlast dospiju ljudi koji će nekome zabraniti ulaz samo zato jer im se ne sviđa nečija boja očiju i sl. Nije dobro da nijedna država ovako postupa i mislim da nijedna država to ne bi trebala imati i mislim da čak ni Sjeverna Koreja nema listove nepoželjnih osoba. A država poput Srbije koja stremi EU i puna su joj usta dobrosusjedskih odnosa, svakodnevno vraća građane susjedskih zemalja sa granice. I to šalje jednu poruku da u suštini niko nije siguran u Hrvatskoj i BiH ko dolazi u Srbiju. Vjerujte kada bi se sastavljali takvi spiskovi kakve oni sastavljaju vjerujte da bi malo građana Srbije moglo ući u BiH ili Hrvatsku”, poručio je Kržalić.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!