Kušljugić za N1: Jedinstveni Zapad više ne postoji, BiH mora znati šta želi

Govoreći o sve izraženijim geopolitičkim turbulencijama, Kušljugić je kazao da se globalni poredak trenutno „redizajnira“, zbog čega se mijenjaju i sigurnosni, ekonomski i politički odnosi velikih sila.

„Jasno je da se velike turbulencije događaju u međunarodnim odnosima, jasno je da se stari globalni poredak redizajnira. Turbulencije su prilika da se sigurnosni, ekonomski i svaki drugi aspekti globalne politike predefinišu, pa u tom kontekstu i odnos prema regionu Jugoistočne Evrope i Bosni i Hercegovini“, rekao je Kušljugić.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina jeste tokom posljednjih godinu dana bila u intenzivnijem fokusu velikih sila, iako smatra da to nije bilo naročito vidljivo tokom posljednjeg zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

„Male države ne mogu mnogo same“

Na pitanje šta BiH može učiniti kako bi promjene u međunarodnim odnosima pretvorila u priliku, a ne ostala samo posmatrač velikih procesa, Kušljugić odgovara da prostora za samostalno djelovanje malih država nema mnogo.

„Mi ne znamo u kom pravcu će se ti procesi završiti. Nemamo jednog projektanta, kao što je manje-više bilo prije 25 godina, kada su Sjedinjene Američke Države bile dominantni arhitekt međunarodnih odnosa“, kazao je.

Rješenje, smatra, leži u institucionalnom povezivanju i dosljednom provođenju vanjske politike.

„Mala zemlja kao što je Bosna i Hercegovina pojedinačno ne može mnogo uraditi. Neophodno je da ulazi u institucionalne aranžmane. Još uvijek je važeća vanjska politika BiH: pridruživanje Evropskoj uniji, odnos prema NATO-u i regionalna saradnja“, rekao je Kušljugić.

Zvanični prioriteti vanjske politike BiH i dalje uključuju punopravno članstvo u Evropskoj uniji, aktivnosti u odnosima s NATO-om te jačanje regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa.

Kušljugić, međutim, upozorava da su ti procesi u praksi usporeni.

„Imamo sve institucije koje to omogućavaju, ali objektivno, svi ti procesi su zaustavljeni ili su u značajnoj usporenosti. Nema tu neke velike filozofije kako se male države mogu snaći u međunarodnim odnosima, posebno kada su oni turbulentni kao danas“, naveo je.

Kontradiktorne poruke iz BiH nisu nova pojava

Govoreći o različitim porukama koje politički predstavnici iz Bosne i Hercegovine šalju međunarodnim partnerima, Kušljugić kaže da takva situacija nije novost.

„Iz naše države izlaze kontradiktorne izjave koje pokazuju kontradiktorne stavove, ali tako je uvijek bilo. Tako je bilo i prije 25 godina“, rekao je.

Prisjetio se i situacije iz perioda kada je predstavljao BiH pri Ujedinjenim nacijama.

„Na zasjedanju Vijeća sigurnosti početkom dvijehiljaditih ispred BiH govorila su tri člana Predsjedništva, jedan za drugim, i njihovi govori na toj najvećoj pozornici za sigurnost bili su sasvim kontradiktorni“, kazao je Kušljugić.

Takve pojave, kako je objasnio, predstavljaju odraz unutrašnjih političkih odnosa u kojima se često ne može postići konsenzus o nastupu Bosne i Hercegovine prema svijetu.

„Jedinstveni Zapad više nije tako homogen“

Jedna od njegovih ključnih poruka odnosila se na promjene unutar onoga što se u domaćem političkom diskursu često naziva „Zapadom“.

„Ovaj put moramo biti precizni i reći da jedinstveni Zapad, barem kada je riječ o regionu i Bosni i Hercegovini, više nije tako homogen i konzistentan“, kazao je Kušljugić.

Prema njegovoj ocjeni, tokom posljednje dvije godine postale su vidljivije razlike između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, kako na globalnim pitanjima, tako i u pristupu Zapadnom Balkanu.

„Situacija nije ista kao prije 25 godina. Dosta je turbulentna, ali po pitanju sigurnosti i stabilnosti postoji konsenzus. Postoji uvjerenje da novi sukobi i nemiri nisu potrebni nikome“, rekao je.

Energetika više nije samo ekonomija

Kušljugić je posebno govorio o ulozi ekonomskih i energetskih interesa u savremenoj diplomatiji.

„U posljednje vrijeme vidimo transakcionu diplomatiju kao novi način ostvarivanja interesa Sjedinjenih Američkih Država, uglavnom u energetskom sektoru, u dijelu gdje se taj utjecaj može brzo ostvariti“, kazao je.

Energetika je, dodaje, odavno prestala biti isključivo ekonomsko pitanje.

„Moramo uvažavati nove tendencije da je energetika postala sigurnosni aspekt. Dakle, ne samo ekonomski, nego i aspekt koji određuje značajan utjecaj koji neka velika sila može imati na određenom teritoriju“, naveo je.

Kušljugić smatra da građani moraju biti svjesni da se iza diplomatskih poruka o saradnji i stabilnosti uvijek nalaze i konkretni državni interesi.

„Sve države svijeta, pored altruizma i želje za općim progresom, imaju ono što nazivamo političkim, ekonomskim i sigurnosnim interesima. Poenta je da se ti interesi pokušaju usaglasiti prema određenim principima i zakonima“, rekao je.

BiH kao dio nadmetanja velikih sila

Bosna i Hercegovina se, prema njegovim riječima, ne posmatra izolovano, nego kao dio šireg prostora Zapadnog Balkana i Jugoistočne Evrope.

„Moramo biti svjesni da se Bosna i Hercegovina posmatra kao dio jednog regiona, a Zapadni Balkan kao dio Jugoistočne Evrope, odnosno predgrađe Evrope koje još uvijek nije integrisano u Evropsku uniju“, kazao je Kušljugić.

Upravo zbog toga, zaključuje, na tom prostoru ukrštaju se politički, sigurnosni i ekonomski interesi najvećih svjetskih sila.

„Jasno je da na tom prostoru djeluju interesi svih velikih sila, prije svega Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Rusije“, poručio je Kušljugić u Novom danu.