Lakić: "Zrak" će biti oporavljen i do likvidacije neće doći, pozabavit ćemo se i onima koji su ga doveli do stečaja

Problemi u Koksari u Lukavcu

Na samom početku razgovora govorili smo o lukavačkoj Koksari. Naime, u prostorijama Vlade Tuzlanskog kantona Lakić je jučer održao sastanak na kojem su bili premijer kantona, članovi uprave Koksare i predstavnici sindikata. Interesovalo nas je da li ima pomaka i šta će biti sa 800 radnika koji su tamo trenutno zaposleni?

"Mislim da pomaka ima, s obzirom na to da smo jučer na jednom mjestu okupili sve aktere koji mogu doprinijeti boljem razvoju situacije u Koksari u Lukavcu. Svako je iz svoje nadležnosti iznio šta može uraditi i, naravno, koji su problemi. Upravni odbor Koksare iznio je trenutno stanje i zatražio pomoć u konkretnim stvarima, na šta su i Vlada TK i Vlada FBiH odgovorile šta od toga mogu uraditi. Predstavnici sindikata zahtijevali su ispunjenje svojih prava. Apsolutna je podrška radnicima i radničkim pravima, i Vlada FBiH je mišljenja da radnici trebaju dobiti ono što su zaslužili", kazao je Lakić.

S obzirom na to da je Koksara u dugovima, pitali smo resornog ministra na koji način će se on isplatiti?

"Uprava treba da predloži način sanacije dugova i put izlaska iz situacije. Javnost treba znati da je ovo problem koji se gomila oko 15 godina", istakao je.

Riječ je zapravo o dugu koji je veći od 150 miliona KM. Istovremeno, jedan od radnika kaže da je 2021, kad je zatvorena Azotara (dio koncerna), preduzeće bilo u plusu 64 miliona KM. Zanimljivo je da se od "plusa" 64 došlo do "minusa" 150 miliona KM. Lakić smatra da za takvo stanje neko treba odgovarati.

"Apsolutno treba odgovarati. Za to treba pitati uprave koje su vodile GIKIL, odnosno Koksaru, u prethodnih petnaestak godina i vidjeti šta su radile. Ono o čemu mogu govoriti je šta je radila Vlada FBiH, odnosno ovo ministarstvo. Ne želim se pravdati - Vlada nema ingerenciju nad Koksarom, ali je svojim aktivnostima u zadnjih godinu i po značajno pomogla. Podsjetit ću: u Lukavcu se proizvodi koks, a isti se koristi u Željezari Zenica. Vlada je svojim autoritetom isposlovala da Željezara Zenica ugasi vlastitu koksnu bateriju i koks kupuje isključivo od Koksare u Lukavcu. Tako smo povezali dvije fabrike u Federaciji da bi bolje poslovale. Pomogli smo i u pitanju Elektroprivrede: zbog nagomilanih dugova za električnu energiju omogućili smo reprogram i redovno snabdijevanje. Tu je i problem Željeznica FBiH – Koksara ima više od osam miliona KM dospjelog duga – gdje smo također pomogli da se ne blokira poslovanje. Održana su i dva-tri sastanka sa Ministarstvom energetike RS, koje ima svoj interes, pri čemu smo uvodili GIKIL da iskaže svoj interes. Željeli smo biti podrška. Sada apsolutno stojimo na strani radnika i njihovih prava i nećemo dozvoliti da budu obezvrijeđena i nastojat ćemo da uposlenici budu nagrađeni za svoj rad. Već jučer je bilo komunikacije da se stvari razriješe - dogovorili smo ko šta radi. Svoj dio smo odradili odmah jučer, i očekujem da to učine i ostali akteri", naglasio je Lakić.

Situacija ni u preduzeću "Zrak" u Sarajevu nije ništa bolja. Radnici ove firme su se javno obratili saopćenjem tvrdeći da se imovina rasprodaje, da dugovi rastu za sve okrivivši Vladu FBiH, tačnije, ministra Lakića i premijera Nermina Nikšića. Danas je stigla informacija da je postignut dogovor o isplati potraživanja radnika te firme koji nisu bili obuhvaćeni prethodnim sporazumom. Pitali smo Lakića koliko je radnika u pitanju i koje su sume?

"Riječ je o procesu koji ovo ministarstvo i Vlada FBiH vode postepeno i planski za oporavak firme 'Zrak'. Na početku mandata istakli smo da želimo spasiti fabriku – i to ćemo uraditi", naveo je Lakić.

"U "Zrak" vraćeno više od 50 radnika"

S obzirom na to da se dio imovine "Zraka" prodao, pojavile su se i tvrdnje da se preduzeće rasparčava kako bi se na kraju ugasilo.

"Treba znati da je 'Zrak' prodaju svoje imovine vršio i u posljednjih 20 godina. To treba biti predmet i novinarskog i svakog drugog istraživanja: zašto se imovina prodavala, kome, pod kojim uslovima i šta se radilo? Ova nedavna prodaja je rezultat toga što je stečajni upravnik krenuo da implementira usvojeni stečajni plan. Međutim, mišljenja smo da ne treba ići u prodaju bilo kakve imovine 'Zraka' – smatramo da se situacija može riješiti drugačije. Kada se desila prodaja, uložili smo prigovor i žalbu. Općinski sud je odobrio nastavak procedure, ali smo se žalili i Kantonalnom sudu. Zašto? Zato što smo pronašli strateškog partnera za 'Zrak' – našu firmu BNT. Dobro upućeni znaju da proizvodi 'Zraka' trebaju BNT-u; firme su kompatibilne i radit će zajedno. Direktor 'Zraka' Besim Belegić, preuzeo je obavezu od 6,5 miliona KM za rješavanje dugovanja i potraživanja za dio radnika. Jutros smo obezbijedili još 2,5 miliona KM i sada smo obuhvatili sve radnike koji potražuju neisplaćene plate, doprinose i ostalo što im prethodne uprave nisu ispunile. Zaokružili smo kompletan radnički segment i obezbijedit ćemo isplate", tvrdi Lakić.

U anonimnom pismu koje su uputili javnosti radnici "Zraka", Lakić i Nikšić su optuženi da se pretvaraju da spašavaju preduzeće te da je dug od 16 miliona KM prema Vladi FBiH izmišljen.

"Najprije, ko je poslao pismo i ko ga potpisuje? Bilo bi dobro otići u 'Zrak', snimiti kadrove i pitati ljude koji tamo rade kakvo je stanje. Kako sada radnici u stečaju sami za sebe obezbjeđuju platu i doprinose? Kako anonimna pisma dobiju toliki medijski prostor i postanu 'najbitnija'? Treba ići na teren i provjeriti navode. Zašto smo danas obezbijedili novih 2,5 miliona KM za sve ostale radnike, ako je sve 'gluma'? Treba nam dozvoliti da završimo započeti proces. Što se tiče 16 miliona duga, Vlada FBiH je godinama davala pomoć 'Zraku' – to su bili grantovi iz budžeta. Kad je otvoren stečaj, svi koji su davali novac prijavljuju potraživanja da bi ušli u stečajnu masu – to je zakonska procedura i tako radi i Poreska uprava FBiH. Ali suština je da Vlada FBiH ne želi novac nazad od 'Zraka'. Ta potraživanja bit će pretvorena u vlasničke udjele. Dakle, Vlada FBiH neće tražiti povrat novca; pretvorit će sredstva u učešće u vlasništvu, čime će pomoći izlazak iz krize", pojasnio je Lakić.

Lakić je demantovao navode iz pisma da je u "Zrak" vraćeno samo pismu se navodi 18 radnika.

"To nije tačno – nije 18, nego više od 50 zaposlenih. Provjerite. Hajde da se držimo činjenica i dokumenata sa potpisima odgovornih osoba, ugovora koje 'Zrak' trenutno ima, a ne anonimnih pisama bez ikakve vrijednosti. Najbolje je posjetiti 'Zrak' i na terenu vidjeti šta se radi", stave je Lakić.

Upitali smo da li se može očekivati još neka prodaja imovine "Zraka"?

"Vlada FBiH će nastojati da nema daljnjih prodaja. Ušli smo u partnerstvo s BNT-om i smatramo da putem modela koji ćemo uskoro predstaviti javnosti možemo spasiti 'Zrak' bez prodaje imovine. Nama je interes i 'Zrak' i njegova imovina – možda baš na toj imovini razvijamo nove pogone. Razumijem da se u stečaju često ide u prodaju neperspektivne imovine, to je uobičajeno, ali smatramo da ovdje postoji bolji put. Usput, molim da oni koji tvrde da se ni prodajom svega ne može namiriti dug izađu s argumentima i dokumentacijom. Mi svoje tvrdnje podupiremo činjenicama. Zrak će biti oporavljen i vratit ćemo ga gdje mu je mjesto, a pozabavit ćemo se i onima koji su ga doveli do stečaja i potencijalne likvidacije – to se neće desiti", jasan je bio Lakić.

Kašnjenje plata u Rudniku Zenica

Štrajkuju i rudari Rudnika Zenica zbog neisplaćenih plata i zastoja u procesu zatvaranja. Lakić nam je pojasnio zbog čega se kasni sa platama.

"Prije svega bih rekao nekoliko informacija. Godinama Rudnik Zenica dobija podršku – više od 80 miliona KM iz Elektroprivrede BiH, 69 miliona KM otpisanih potraživanja, 8 miliona KM iz budžeta FBiH za plate, 42 miliona KM za zbrinjavanje radnika. U 2024/2025. godini 13,5 miliona KM za plate, doprinose i repromaterijal. U posljednjem mjesecu uplaćeno je 1,2 miliona KM za 22 uposlenika koji odlaze u penziju. Uzimamo i kredit Svjetske banke od 79 miliona KM, od čega za Zenicu ide 47 miliona KM", kazao je, a na pitanje šta te brojke znače za ljude koji nisu primili platu i ne mogu djecu poslati u školu Lakić je odgovorio:

"Razumijem. Rudnik Zenica - to su odlučili sindikat i uprava – ide u zatvaranje. Da bi se isplate vršile, mora se i raditi. Poređenja radi: radnici 'Zraka' su u stečaju, a zarade za svoje plate i doprinose. Rudnik Zenica nije u stečaju, pa opet ne može da zaradi za plate i doprinose; tada uskaču Elektroprivreda i budžet FBiH. Ali ne dobijamo iz rudnika reakciju da počnu da rade kako bismo imali osnov da i dalje isplaćujemo. Široko mehanizovano čelo se izvlači skoro 15 mjeseci – zašto nije ranije? Zbog sporosti sada dolazimo u situaciju da Rudnik Kreka, kojem treba to čelo, trpi zastoj jer ga nema u pogonu. Morali smo poslati ekipu iz Kreke u Zenicu da pomognu izvlačenje čela. Naravno da to nije dobro. I dalje tvrdim: učinit ćemo sve da svaki radnik dobije ono što je zaradio – to potvrđuju i prethodne brojke, ali radnici moraju završiti preuzete tehničke korake (poput izvlačenja čela)", naveo je Lakić.

Sredstva za penzionisanje 24 radnika su osigurana, ali zbog sporosti procedura još nisu dobili penziju – čekaju 16 mjeseci. Ove godine još 20 radnika bi trebalo biti penzionisano.pa nas je interesovalo da li će se to desiti?

"Te procedure su sada u penzionom sistemu u Zenici i treba ih razriješiti. Novac smo obezbijedili i uplatili – ono što je bilo do Vlade FBiH je urađeno", dodao je.

Zima nam je rano pokucala na vrata pa se tako mnogi se žale da nema grijanja. Evropa pronalazi zamjenu za ruski plin, Srbija će u zimskim mjesecima dobijati dodatne količine iz Azerbejdžana. Pitali smo resornog ministra šta je s Bosnom i Hercegovinom?

"Moramo smanjiti ovisnost o ruskom plinu i napraviti alternativu kroz nove interkonekcije. Južna interkonekcija nam je presudna i moramo je završiti; tu su i zapadna i sjeverna, obje povezane s Hrvatskom. Moramo intenzivno graditi gasnu infrastrukturu – ona je bila zapostavljena. BH-Gas je zadnji kilometar gasovoda gradio 2012. (Zenica–Travnik). Trinaest–četrnaest godina nismo napravili ni metar novog gasovoda, pa nije čudo da zavisimo od jednog dovoda. To moramo promijeniti. Studija izvodljivosti za sjevernu interkonekciju je u izradi; Zakon za južnu je usvojen. Predstoje i politički razgovori kako bismo usaglasili pozicije u Federaciji i implementirali južnu interkonekciju", zaključio je, između ostalog, Lakić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad