Srećko Latal iz Balkanske istraživačke mreže bio je gost N1. Govorio je o preporuci Evropske komisije da BiH dobije kandidatski status, izborima, CIK-u i novom prebrojavanju glasova, visokom predstavniku u BiH.

Evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelyi danas je objelodanio paket proširenja zajedno sa individualnim godišnjim izvještajima za svaku državu Zapadnog Balkana pojedinačno. Iako izvještaj nije pozitivan, BiH je dobila uslovni kandidatski status.

“Ove reforme koje EU traži od nas bi naši politički predstavnici trebali raditi zbog nas, a ne zbog Evropske unije. S druge strane, ako pogledamo situaciju koja vlada u BiH i EU, iskreno rečeno, ne vidim da ova današnja objava donosi nešto novo BiH. Tražili su isto kao i ranije, da se ispuni 14 prioriteta da bi dobili kandidatski status.”

Kazao je da je priča proširenja je uvijek bila politička priča i zavisila je od političkih odluka.

“Ono što je problem kod nas je koje su to stranke koje žele evropski put BiH? Neke kažu da neće, da više vole Rusiju ili Tursku. Imate stranke koje sebe nazivaju evropskim šampionima i rade protiv tih načela. Postoji prećutni dogovor između evropskih zvaničnika i balkanskih lidera, da se uradi sve što treba da se uđe u EU”, kaže Latal.

Mišljenja je da bilo ko iz EU ko razumije situaciju na Blakanu zna da ova ponuda, u ovakovj situaciji kao što je BiH, ništa ne znači.

“Suštinski problem je da je priča proširenja EU na Balkan vrlo jasno skinuta sa dnevnog reda. Ono što nam je nuđeno nam se više ne nudi. Prema nekim informacijama to bi se moglo destiti do kraja godine jer se radi na drugačijoj politici proširenja, a to je postepeno proširivanje. Ako EU bude dovoljno mudra, treba iskorisiti priliku kako bi destabilizovani Balkan stabilizirala”, rekao je Latal.

Varhely: Od bh. lidera očekujem da iskoriste ovu priliku

Komentarisao je i izjave da je visoki predstavnik u BiH osujetio EU put BiH nakon nametanja izmjena Izbornog zakona tokom izborne noći u BiH 2. oktobra.

“Ono što je poznata stvar je da su zemlje EU godinama protiv prisustva visokog predstavnika u BiH, a kamoli nametanja njegovih rješanja jer to nije u skladu sa evropskim normama, ali svi mi vidimo da se BiH nalazi u ozbiljnijim problemima i da se ovdje radi na krizi. Priča o EU proširenju je daleka vizija pa i mnogi građani nisu spremni da čekaju i odlaze sa porodicama u EU sa ili bez BiH.”

Dodik kaže da je kandidatski status BiH povezan sa ukidanjem OHR-a.

“On ima magućnost da promjenom svog ponašanja može sam zatvoriti ured visokog predstavnika”, rekao je Latal.

Istog su mišljenja i neke bošnjačke stranke, ali i građanske koje su se obrušile na OHR zbog ovakve odluke u izbornoj noći.

“OHR je bio puno biolji u nametanju rješenja, ali nije bio dobar u praćenju tih rješenja koja su nametnuli. Tu je primjer državne imovine u RS. To je jedno od ključnih pitanja koje trebaju da prate. Prerano je očekivati djelovanje OHR-a što se tiče ovih izbora. Nismo još ušli u proces žalbi, još se vrši brojanje i utvrđivanje. Nakon toga tek idu tužilaštva i ostalo”, kaže Latal.

Osvrnuo se i na pritisak na CIK nakon što su donijeli odluku da se glasovi za predsjednika RS ponovno broje.

“Mislim da CIK već odavno ima problema u BiH. To je organizacija koja radi solidan posao u izuzetno teškim uslovima jer nikada nisu svima dobri. Jedan od njihovih realnih problema je dosta loša komunikacija sa javnošću u BiH. Ovo što oni rade nije ponovno prebrojavanje na osnovu žalbe opozicije u RS, već utvrđivanje onih nelogičnosti koje su dobijali od općinskih izbornih jedinica. Kada se utvrde privremeni rezultati, onda tek ide analiza tužbi i posao za tužilaštva. Evidentno je da je bilo manipulicija i nešto do sada neviđeno”, zaključio je Latal.